Julijanski kalendar uveo je Julije Cezar 45. godine p.n.e. Njemu je u Rimu u posjetu došla egipatska kraljica Kleopatra, a u njenoj pratnji, izmedju ostalih, bio je i čuveni astronom Sosigen. Cezar je od Kleopatre zatražio da egipatski naučnici izrade kalendar koji će važiti i za njegovo carstvo. Sosigen je tada izradio kalendar prema kome godina traje 365,25 dana podijeljena na 12 mjeseci. Kao takav koristio se do XVI vijeka kada se prešlo na Gregorijanski.
Po Julijanskom kalendaru svaka godina čiji je broj djeljiv sa četiri je prestupna i ima 366 dana, dok ostale imaju 365 dana. Cezar je odredio da svi neparni mjeseci imaju po 31 dan, a parni po 30, osim februara čiji broj dana varira, 29 inače, a 30 u prestupnoj godini.
Ovaj kalendar nije bio savršen i njegova greška se povećavala na jedan dan svakih 128 godina. To je kasnije primjećeno, pa je na konferenciji astronoma u Niceji 325. godine odlučeno da se iz kalendara izbace 3 dana koja su se pojavila kao “višak”. Međutim to nije dalo adekvatno rješenje, pa se razlika do XVI vijeka akumulirala na 10 dana. Kada su ovo uvidjeli astronomi, odlučili su izraditi novi kalendar koji će biti precizniji. Tada se pojavio kalendar, koji je nazvan Gregorijanski, a vidjet ćemo i kako.
Gregorijanski kalendar je modificirana verzija Julijanskog kalendara. Njega je izradio napuljski doktor Aloysius Lilius, a 1582. godine tadašnji papa Grgur XIII proglasio važećim, po čijem imenu je kalendar i nazvan Gregorijanski. Da bi kalendar bio precizniji od prethodnog, Julijanskog, papa je izdao naredbu da se uvedu sljedeće korekcije:
– Iz kalendara da se izostavi 10 dana, tako da poslije četvrtka 4. oktobra 1582. godine slijedi petak 15. oktobar;
– Prestupna je svaka godina koja je djeljiva sa 4, osim godina djeljivih sa 100 kod kojih su prijestupne samo one djeljive sa 400;
– Prestupna godina ima jedan dan više od “obične” i on se dodaje na februar;
– Prvi dan u godini bit će 1. januar, a ne do tada važeći 25. mart.
Po Gregorijanskom kalendaru prosječna dužina trajanja godine smanjena je za oko 0.00031 dan. Jer, 365+97/400 = 365,2425, pošto ima 97 prestupnih godina na svakih 400, što daje grešku od približno 26 sekundi. To znači da će se ova greška akumulirati na 1 dan za oko 3225 godina.
(autor: Mr. Muhedin Hadžić/Vakat)
