Prof. dr. Dženan Kos na čelu je Bošnjačke zajednice kulture Srednjobosanskog kantona i Bošnjačke zajednice kulture Travnik. Protekla godina bila je godina velikih projekata i velikih kulturnih događaja za Bošnjačku zajednicu kulture u Bosni i Hercegovini, ali i u Travniku te Srednjobosanskom kantonu. Sa prof. dr. Dženanom Kosom rezimirali smo proteklu godinu, te najavili planove za ovu godinu.
Hronika.ba: Koje su to aktivnosti koje je Bošnjačka zajednica kulture provodila tokom protekle godine?
Prof. dr. Kos: Ovdje prije svega treba imati u vidu dva različita nivoa organiziranja Bošnjačke zajednice kulture, Srednjobosanskog kantona i Općine Travnik. I shodno tome treba gledati i na aktivnosti koje su provedene. Na prostoru kantona, Kantonalno društvo je organiziralo 19 različitih kulturnih sadržaja, koji su uglavnom organizirani u saradnji sa općinskim, odnosno gradskim društvima tamo gdje Bošnjačka zajednica kulture ima svoje podružnice. Jako je važno, da je nakon samo dvije godine rada, Bošnjačka zajednica kulture SBK gotovo četiri puta uvećala svoj budžet za projekte i realizirala jednako toliko više različitih kulturnih sadržaja na području cijelog Srednjobosanskog kantona. Imali smo zamisao da Kantonalno društvo potpomaže rad općinskih društava i da bude svojevrsna podrška onome što ona realiziraju u svojim lokalnim sredinama. Na taj način smo već prve godine od osnivanja lokalna društva potpomogli u iznosu od cca 500 KM, a već u 2024. godini taj iznos je bio od cca 1.500 KM do preko 2.000 KM po društvu.
Dakle, kako se uzdizalo kantonalno društvo Bošnjačke zajednice kulture SBK, tako su proporcionalno uzdizana općinska i gradska društva. Naravno, sve to naročito u materijalom smislu može biti i mnogo više i kvalitetnije zavisno od toga kakav će zapravo biti status Bošnjačke zajednice kulture u ovom kantonu. A upravo o tome statusno važnom pitanju trenutno se vode razgovori na različitim razinama, a naša su nastojanja usmjerena ka tome da Vlada i Skupština Srednjobosanskog kantona prepoznaju Bošnjačku zajednicu kulture, ali i druge temeljne organizacije kulture naroda Bosne i Hercegovine kao organizacije od posebnog interesa za Kanton kako bi se i na području ovoga kantona konačno izdvojila iz mnoštva od nekoliko desetina hiljada različitih udruženja koliko ih je registrirano u našoj zemlji.
Hronika.ba: Kakva je situacija kada je riječ o Bošnjačkoj zajednici kulture Travnik?
Prof. dr. Kos: Kada je riječ o Bošnjačkoj zajednici kulture Travnik ona ima svoju, reklo bi se, ustaljenu dinamiku koja za prošlu godinu bilježi 37 kulturnih sadržaja različite vrste realiziranih na području općine Travnik. Općina Travnik je Bošnjačku zajednicu kulture Travnik prepoznala kao kulturno društvo od posebnog značaja za Općinu Travnik, uvrstila u Budžet i u Travniku je dakle značajno potpomognut rad i djelovanje ove temeljne organizacije kulture bošnjačkog naroda.
Hronika.ba: Koji su to sadržaji koje biste posebno istaknuli?
Prof. dr. Kos: Ono što se direktno tiče Bošnjačke zajednice kulture svakako je Centralna manifestacija obilježavanja Dana Bošnjaka u Travniku 28. septembra 2024. godine u okviru koje smo organizirali i Susrete Bošnjačke zajednice kulture.
Nadalje, historijski važno za Bošnjačku zajednicu kulture Travnik je predstavljanje Idejnog rješenja Doma kulture Bošnjačke zajednice kulture u Travniku. Urađeno je idejno rješenje, pokrenute određene procedure u saradnji sa Općinom Travnik kako bi se od idejnog došlo do izvedbenog projekta i kako bi se stekli uslovi za gradnju objekta koji će biti zaista reprezentativan. Kao takav, objekat je to od interesa ne samo za Općinu Travnik nego i za Srednjobosanski kanton. Pritom, a što je svakako važno, mi smo bili vrlo iskreni i korektni, jer nismo govorili da je to sve skupa već gotova stvar, da se može početi sa gradnjom na zemljištu koje prije desetak i više godina dodijeljeno Bošnjačkoj zajednici kulture Travnik. Postoji, naravno, hipoteka državne imovine i tu treba vidjeti kako će se stvari odvijati i ukoliko se pozitivno riješi pitanje državne imovine mi ćemo sa svoje strane učiniti sve da što brže uđemo u posjed i krenemo sa gradnjom.
Također, izdvojio bih i „Stanak o bošnjaštvu“ koji je uz podršku načelnika Općine Travnik dr. Kenana Dautovića realiziran u Travniku, jedan prvorazredan i nadasve za Bošnjake koristan kulturni sadržaj.
Ono što je pak novina i za nas jeste osobit ulazak u područje sportskih aktivnosti, odnosno brdskog biciklizma gdje smo u saradnji sa Biciklističkim klubom Travnik organiziali prvu biciklističku turu Spomen park „Galica“ – Spomen obilježje „General Mehmed Alagić Ljiljan – Ljuta Greda“ povodom otvaranja toga monumentalnoga zdanja. U ovoj aktivnosti pridružili su nam se i drugi biciklistički klubovi s područja Srednjobosanskog kantona i snažno svi skupa dali doprinos kulturalno-memorijskim aspektima sjećanja na odbrambeno-oslobodilački rat i pobjede Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Na koncu, valja svakako spomenuti i časopis „Divan“ koji smo u cjelosti digitalizirali počev od prvog broja objavljenog 1993. godine do posljednjih brojeva objavljenih koncem 2024. godine. Dakle, svih 63 broja smo digitalizirali i objavili na web stranici Bošnjačke zajednice kulture Travnik.
Hronika.ba: Zahvaljujući Bošnjačkoj zajednici kulture i Direkciji Sarajevo ljubitelji kulture i umjetnosti imali priliku u svojim sredinama vidjeti neke izuzetne sadržaje. Šta biste u tom smislu izdvojili?
Prof. dr. Kos: Direkcija je jako puno pomogla posebno kod izrade Idejnog rješenja Doma kulture Bošnjačke zajednice kulture u Travniku. U cjelosti je finansirala izradu Idejnog rješenja koje će ako dođemo u priliku da gradimo po tome rješenju potpuno urbanistički izmijeniti administrativni dio grada Travnika. Direkcija je potpomogla i igranje predstave „Hasanaginica“ povodom 250 godina od prvog spomena i prvog pisanog zapisa ove bošnjačke balade. Potpomogla je jedan sjajan koncert koje su izvele solistice opere Narodnog pozorišta Sarajevo. Gdje god su zapravo začeti veliki kulturni projekti na području Travnika i Srednjobosanskog kantona Direkcija je potpomagala njihovu realizaciju.
Hronika.ba: I članovi Bošnjačke zajednice kulture predstavljali su svoje projekte i promovisali svoje knjige i naučne radove?
Prof. dr. Kos: Kolegica prof. dr. Amela Bajrić, predsjednica Skupštine Kantonalnog društva i članica Upravnog odbora Općinskog društva Travnik imala je promociju svoje knjige „Vještine komunikacije i nenasilno rješavanje konflikata“, a dan kasnije promovisana je i moja naučna studija „Književno i publicističko djelo Nedžada Ibrišimovića“. Obje promocije povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika.
Hronika.ba: Kakvi su planovi u 2025. godini?
Prof. dr. Kos: Na Skupštini smo usvojili planove shodno budžetima koje imamo. Čekat ćemo projekte Vlade Srednjobosanskog kantona i Ministarstva obrazovanja, nauke, mladih kulture i sporta. Ono što nam je naročito važno za ovu godinu, a gdje ćemo usmjeriti svu svoju energiju jeste obilježavanje 30-te godišnjice genocida u Srebrenici i mislim da će svi programi do 11. jula u manjem ili većem obimu biti posvećeni Srebrenici. Naša je zadaća da čuvamo kulturu sjećanja na genocid, te obaveza da godišnjice obilježavamo na dostojanstven, primjeren i kulturalno utemeljen način. U Travniku će biti jedinstven program gdje smo sa načelnikom Dautovićem dogovorili da Bošnjačka zajednica kulture bude nosilac zajedničkog jedinstvenog kulturalno-memorijskog programa obilježavanja 30. godišnjice sjećanja na genocid u Srebrenici. Svaki građanin Travnika će već od 1. aprila do 11. jula znati šta se na području općine dešava u kontekstu obilježavanja 30-te godišnjice genocida u Srebrenici.
Naposljetku, možemo već sada najaviti i izvedbu prve monoopere „Ilhamija“. Termin još nije određen, ali vjerujem da će to ako Bog da biti u okviru „Ilhamijinih dana“ početkom septembra. Optimističnije, moglo bi to biti već krajem juna.
Hronika.ba: Hvala vam na razgovoru
Razgovarao: Kenan Kavazović
