Riječi rahmetli Muamera Zukorlića — „Nakon 30 godina vladavine u politici, ne možete ljudima govoriti:‘Uradit ćemo to i to.’ Možete samo da podnesete izvještaj šta ste uradili.“ — snažno oslikavaju pitanje političke odgovornosti vlasti koja decenijama upravlja Srednjobosanskim kantonom.
Tri decenije su više nego dovoljan period da se građanima pokažu rezultati, konkretna djela i jasna vizija razvoja. Ako razultati izostanu kao u slučaju sa SBK, prirodno se nameće pitanje: ko će i kada građanima položiti račun za ono što je urađeno — ali i za ono što nije?
Predsjednik KO SDP SBK Edin Gekić pozvao je na političku i moralnu odgovornost onih koji su decenijama imali ključnu ulogu u upravljanju kantonom.
Među političkim akterima čiji bi se rad, prema tom stavu, trebao javno preispitati jesu Tahir Lendo, Refik Lendo, Melika Mahmutbegović, Sedžad Milanović i drugi nosioci vlasti iz prethodnih perioda.
Šta građani imaju od višedecenijske vlasti?Šta im vlast može pokazati kao rezultat dosadašnjeg rada.
Od odlaska mladih i problema u zdravstvenom sistemu, preko ekonomskog razvoja i zapošljavanja, do realizacije infrastrukturnih projekata —sve je to izostalo u SBK.
Šta je urađeno, koliko je novca utrošeno, koji su projekti realizovani, koji nisu i zbog čega, te kakvi su mjerljivi rezultati višegodišnjeg upravljanja kantonom?
To su pitanja na koja politički lideri SBK trebaju odgovoriti građanima, a ne samo predizbornim sloganima.
Od političke do pravne odgovornosti
Politička odgovornost i krivična odgovornost nisu isto.
Politička odgovornost podrazumijeva polaganje računa građanima za rezultate vlasti, javne politike i upravljanje javnim novcem.
Krivična odgovornost, može postojati samo ukoliko nadležni organi utvrde da je počinjeno krivično djelo.
Zato javni poziv na odgovornost mora biti praćen zahtjevom za transparentnošću, dostupnošću podataka i radom institucija koje imaju zakonsku nadležnost da utvrđuju eventualne nepravilnosti.
Institucije imaju obavezu da utvrde činjenice. A političari koji su obnašali javne funkcije moraju biti spremni javnosti obrazložiti svoje odluke i rezultate.
Bez ljutnje,ucjena,političkih pritisaka i prijetnji.
Premijerska plata
Posebnu pažnju javnosti izaziva i pitanje primanja najviših kantonalnih funkcionera.
Kada građani istovremeno upozoravaju na ekonomske probleme, odlazak mladih, stanje javnih službi i nedostatak investicija, sasvim opravdano je pitati da li su primanja političkih funkcionera usklađena s rezultatima rada i ekonomskim stanjem društva.
Premijer SBK Tahir Lendo, kao dugogodišnji nosilac izvršne vlasti, svakako je jedan od političara od kojih javnost ima pravo tražiti konkretne odgovore o rezultatima rada Vlade.
Na pitanja građana kako je moguć da Premijer SBK Tahir Lendo ima veću platu od Premijera Federacije BiH ,Lendo je upućivao cinične odgovore.
Tahire Lendo javnost treba imati uvid u relevantne podatke o platama, naknadama i drugim primanjima nosilaca javnih funkcija, kako bi se o toj temi moglo govoriti na osnovu činjenica, jer ipak ste plačeni od strane tih isti građana,koji ne traže obećanja, nego rezultate.
Na javnoj debati koju je organizovala Misija OSCE-a u Travniku, građani su imali priliku čuti stavove političkih predstavnika o problemima koji opterećuju kanton.
Reakcije javnosti na nastupe političara ponovo su otvorile pitanje koliko su predstavnici vlasti spremni direktno razgovarati o problemima s kojima se građani svakodnevno suočavaju.
Građanima danas nisu potrebna nova obećanja bez rokova i odgovornosti.
Potrebni su im odgovori.
Koliko je novih radnih mjesta otvoreno?
Koliko je mladih ljudi ostalo u kantonu?
Koji su infrastrukturni projekti završeni?
Koliko je ulagano u zdravstvo i obrazovanje?
Kako se trošio javni novac?
Zašto određeni projekti kasne?
I ko će preuzeti odgovornost kada institucije ne ispune ono što su obećale?
To su pitanja koja nadilaze stranačku politiku.
Vrijeme je za javni izvještaj
Nakon toliko godina vlasti, građani SBK imaju puno pravo tražiti svojevrstan javni „izvještaj o radu“.
Ne izvještaj u formi političkog saopćenja, već dokumentovan pregled onoga što je urađeno, koliko je koštalo, kakvi su rezultati i ko je za pojedine odluke bio odgovoran.
Ako postoje propusti, neka se utvrde.Ako postoje nepravilnosti, neka nadležne institucije reaguju.
Ako nema odgovornosti, vlast treba javnosti ponuditi činjenice koje to potvrđuju.
Ali ono što više nije dovoljno jesu obećanja da će se nešto uraditi „sutra“.
Građani Srednjobosanskog kantona imaju pravo pitati šta je urađeno jučer.
I imaju pravo očekivati konkretan odgovor.
Jer kako rhm.Muftija Muamer Zukorlić kaže:Nakon 30 godina vladavine u politici, ne možete ljudima govoriti:‘Uradit ćemo to i to.’ Možete samo da podnesete izvještaj šta ste uradili.“
