Na današnji dan. 29. marta 1831. godine Husein-kapetan Gradaščević pokrenuo je Veliki bosanski ustanak.
Husein-kapetan Gradaščević (Gradačac, 1802. – 17. augusta 1834.godine), bio je gradačački kapetan koji je bio na čelu bosanskih feudalaca u ustanku protiv reformi koje je provodio sultan Mahmud II. u Osmanskom Carstvu. Jedna od najistaknutijih historijski ličnosti u Bosni i Hercegovini za turske vladavine, opjevan u mnogim muslimanskim narodnim pjesmama i sevdalinkama, bio je na čelu Velikoga bosanskog ustanka. Također je poznat kao “Zmaj od Bosne”, što je nadimak kojeg je dobio od naroda, a sam se potpisivao kao “vitez od Bosne”.
Gradaščević je rođen u Gradačcu 1802. godine i odrastao je okružen političkom klimom nemira u zapadnom dijelu Osmanskoga carstva. Kad je Ali Dželaludin-paša otrovao njegovog brata Murata 1821. godine, Gradaščević se našao na čelu Gradačačke kapetanije. Mladi Husein je tokom svog kapetanstva razvio reputaciju mudrog vladanja, te je postao jedna od najpopularnijih osoba kod bosanskih muslimana. 1831. godine izabran je za vođu Velikog bosanskog ustanka. Poznat je po tome što je na Kosovo došao s 25.000 vojnika, i zatražio od Velikog vezira upravnu autonomiju i obustavu reformi u Bosni, obećanje da će vezir u Bosni ubuduće biti bosanski beg ili kapetan.
Vezir je pristao na sve u prvi mah, ali je poslije uspio da udruži hercegovačke kapetane i da sa njima udari na Husein-kapetana u Sarajevu.
U čuvenom razgovoru sa turskim beglerbegom, kada mu je beglerbeg rekao: “Nema više Bosne, a neće biti ni Bošnjaka, Huseine…Gineš za državu koja nikad nije postojala, niti će.”
Husein-kapetan Gradašćević mu je odgovorio: “Ima Bosne, beglerbeže i Bošnjaka u njoj. Bili su prije vas i ako Bog da, biće i poslije vas!”
Husein-kapetan je izgubio bitku za Sarajevo pa je utočiste potražio u Austriji. Poslije ga je sultan pomilovao i poslao u progonstvo u Trabzon.
