Nasljeđe viktorijanske ere, vrijeme koje je u Europi definirala vladavina kraljice Victorije od 1837. do njene smrti 1901. donijelo nam je Darwinovu teoriju evolucije, neviđeni napredak znauke i inženjerstva, društvenog razmišljanja i razvoja brojnih društvenih nauka.
Slučajno ili ne, ali posve je sigurno kako je prosječan čovjek tog doba bio inteligentniji nego što je danas, barem tako tvrdi kontroverzna studija istraživačkih timova sa sjedištem u Švedskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Irskoj.
Studija je kontroverzna jer je, na kraju krajeva, prilično teško dobiti slučajne uzorke inteligencije ljudi iz različitih razdoblja, piše Big Think.
Unatoč tome, istraživači kažu da metaanaliza jednostavnih vremena reakcije zabilježenih između 1884. i 2004. pokazuje znatan pad opće inteligencije: “1,23 IQ bodova po desetljeću ili četrnaest IQ bodova od viktorijanskih vremena.”
“Iako to neki osporavaju, vrijeme reakcije je prava mjera za tako nešto, s relativno velikom korelacijom s IQ-om, tako da je ovo alarmantan nalaz i treba ga istražiti”, kaže dr. James Thompson, počasni viši predavač psihologije na UCL-u.
Lagodan život nas zaglupio
Ova otkrića su u suprotnosti s takozvanim Flynnovim učinkom koji kaže da je IQ porastao za tri boda svakog desetljeća od Drugog svjetskog rata. Flynnov efekt vrijedio je tokom većeg dijela 20. stoljeća – svaka je generacija postajala sve inteligentnija, no sve više podataka ukazuje na zabrinjavajući kraj ovog trenda te preokret u drugom smjeru. Kolektivni koeficijent inteligencije, čini se, počeo je padati diljem svijeta.
Dokazano je kako od 1990-ih prosječan koeficijent inteligencije pada diljem svijeta, no biolog Gerald Crabtree sa Stanforda vjeruje kako ljudska “intelektualna kondicija propada već 3.000 godina te je krivac za to relativno lagodan način života oslobodio od stanja u kojem smo opstajali zahvaljujući razmišljanju.
Dakle danas, uz svu moguću dostupnu higijenu, medicinsku skrb, hranu, vodu, školovanje i sve druge uvjete, ljudi postaju sve gluplji.
Ko bi preživio?
Naučnici rezultate modernih istraživanja smatraju impresivnim, ali i zabrinjavajućim. Navode kako je jedan od mogućih razloga pada IQ-a taj što mladi ljudi sve više vremena koriste tehnologiju umjesto da čitaju knjige. To podrazumijeva da konzumiranje medijskih sadržaja zapravo znači prihvaćanje i učenje glupih i beskorisnih informacija. Osim toga, manje se vremena provodi u stvarnom čovjekom okolišu – prirodi, a više u četiri zida, ispred ekrana.
Stoga ne čudi ideja da bi današnje prosječno dijete puno teže samostalno preživjelo nekoliko dana u šumi, nego bi to primjerice učinilo dijete iz 70-ih godina prošlog stoljeća.
Nadalje, naučnici Ole Rogeburg i Bernt Bratsberg napravili su novo istraživanje za koje su analizirali rezultate od više od 730 hiljada muškaraca. Upoređujući rezultate muškaraca i njihovih očeva kada su bili u istim godinama, zaključili su da muškarci u odnosu na njihove očeve imaju niži IQ.
Postoje teorije kako ljudi u prosjeku postaju gluplji jer se oni s nižim koeficijentom inteligencije više “razmnožavaju”, odnosno imaju više djece, što pak utječe na genetske predispozicije za inteligenciju budućih generacija. Moguće je kako je i do kvalitete zraka, prehrane i drugih faktora iz okoliša, no ne može se zanemariti činjenica da je moderan život omogućio ljudima da manje razmišljaju te to sasvim sigurno ima svoje posljedice i na inteligenciju.
