Prije nekoliko dana održana je 4.vanredna sjednica Skupštine Srednjobosanskog kantona na kojoj je između ostalog raspravljano i o Rebalansu Budžeta Srednjobosanskog kantona, ali i o takozvanom Korona zakonu koji bi trebali pomoći privredi i radnicima Srednjobosanskog kantona da opstanu u ovom neizvjesnim vremenima. Zastupnica u Skupštini, Ljubinka Atanasijević iz SDP BiH, i ovog puta aktivno je učestvovala u pokušaju da Rebalans Budžeta bude socijalno osjetljiviji prema građanima prijedlogom amandmana kojim bi pomogla najugroženijim građanima.
Hronika.ba: U kojem pravcu su išli amandmni koje ste predložili?
Atanasijević: Moja ideja je bila da se kroz amandman koji sam predložila prepozna značaj humanitarnih organizacija koje su se pokazale kao prva linija odbrane od pandemije i koje su zaista konkretno pomagale građanima, posebno onima kojima je pomoć najpotrebnija. Merhamet, Caritas, Srpsko kulturno-prosvetno i humanitarno crkveno društvo i Crveni krst su najbolje pokazali kako virus nije imao nacionalni predznak i kako nije pogađao samo jedan narod – njihova pomoć nije izostala ugroženim građanima bez obzira na naciju. Broj korisnika njihovih usluga i naših sugrađana koji su u stanju potrebe se svakodnevno povećava i mislim da je neophodno da se i finansijska podrška ovim udruženjima poveća. Iznos od 100.000,00 KM koji sam predložila bi bio preusmeren smanjenjem neobične stavke Nabava stalnih sredstava u obliku prava za Ministarstvo zdravstva i socijalne politike SBK koja osim predlagaču nikome nije bila baš smislena u ovim neizvesnim vremenima. Na žalost, Vlada SBK je smatrala da ova udruženja već ionako dobijaju previše para iz Budžeta, a onda i zastupnici SDA, Hrvatske koalicije predvođene HDZ-om, HDZ 1990, SBB i dio zastupnika DF-a nisu podržali ovaj amandman tako da su jasno pokazali svoju socijalnu osetljivost prema građanima koji su ih birali. Obzirom na ukupno stanje u Bosni i Hercegovini i Srednjobosanskom kantonu očekujem barem još jedan rebalans budžeta do kraja godine.
Hronika.ba : Na dnevnom redu našao se i Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, odnosno, takozvani Korona zakon, koji je na ovoj sjednici i usvojen. Da li su riješeni problemi nastali tokom trajanja pandemije koronavirusa?
Atanasijević: Ovaj Zakon je usvojen nakon što je proglašen prestanak stanja prirodne nesreće. Znači, sam po sebi on je već zakasnio da uradi ono zbog čega je i donesen – da pomogne radnicima i privrednicima da zadrže radna mesta. Ja sam, sa svojim timom pravnika i ekonomista iz SDP BiH, iziritirana činjenicom da se mesecima oko istog SDA i HDZ ne mogu dogovoriti, krajem prošlog meseca u skupštinsku proceduru uputila moj predlog ovog Zakona koji je, verujem, potakao Vladu SBK da se uozbilji i krene u njegovo usvajanje. Zakon je na ovoj sednici i usvojen, ali s nizom propusta, tako da sam imala i sedam amandmana na isti.
Smatram da posledice koje je za sobom ostavila epidemija, koja još ne jenjava, neće nestati kao „čarobnim štapićem“ nego da se pomoć radnicima i privredi mora produžiti barem dva meseca nakon proglašenja stanja nesreće, ali je Vlada i vladajuća većina smatrala da je dovoljan mesec dana. Također, smatrala sam i da bi se predloženo rešenje o tome koji privredni subjekti imaju pravo na korištenje sredstava po ovom Zakonu znatno unapredilo i učinilo transparentnijim, te smanjile mogućnosti zloupotrebe istog, posebno u delu koji se odnosi na pad prometa od 20% u odnosu na isti mesec prošle godine, kada bi se kao jedinstven kriterij uspostavilo plaćanje doprinosa i poreza, te zadržavanje broja radnika u vreme proglašenog stanja nesreće. Na ovaj način bi se stimulisali poslodavci koji su zaista podneli dio tereta u toku stanja nesreće, a nikako oni koji su zbog iste sav teret prebacili na radnike i iste otpustili zbog smanjenog prometa.
Ono zbog čega sam imala posebnu zamerku na ovaj Zakon je činjenica da Ministarstvo privrede Srednjobosanskog kantona, kao predlagač istog, nije predvidelo obavezu korisnika sredstava podrške da izveste o utrošenim sredstvima. Znači, ne samo da će se sredstva građana deliti po nejasno definisanim kriterijima koja će biti moguće zloupotrebiti, nego korisnici sredstava neće biti u obavezi ni da podnesu izveštaj o tome da li su namenski upotrebili ta sredstva.
Vlada i vladajuća skupštinska većina nisu imali sluha ni za jedan od mojih amandmana, a kako predložene mere kasno dolaze i kratko traju, te su nepotrebno skromne, smatram da je ovaj Zakon izdao radnike i prevario poslodavce, te napustio sve socijalno ugrožene, kao i sve sportske, kulturne i turističke radnike.
Hronika.ba : Priča oko Korona virusa se stišava iako epidemija ne jenjava, kakve su Vaše aktivnosti u narednom periodu?
Atanasijević: Pred zastupnicima u Skupštini koja je se, po mom mišljenju, neopravdano malo sastajala i neučinkovito radila u ovoj godini, stoji niz izazova. Ono što znam da ću lično inicirati je donošenje Etičkog kodeksa po ugledu na moderne slične kodekse u regionu kako bi se i međusobni odnosi skupštinskih zastupnika unapredili i doveli na jedan viši nivo. Donošenje ovog Kodeksa je jedna od obaveza koju je Skupština SBK preuzela na sebe prije više godina i do danas nije izvršila i smatram da je krajnje vreme da dobijemo ovaj dokument.
Također, kao zdravstveni radnik nastaviću borbu za bolje i kvalitetnije zdravstvo i položaj zdravstvenih radnika na području Srednjobosanskog kantona, ali i veća prava građana ovog Kantona kada je u pitanju zdravstvena zaštita. Predlozi, sugestije i podrška građana koju sam imala u proteklom periodu daju mi dodatnu snagu da nastavim dalje.“ – istakla je Ljubinka Atanasijević, zastupnica u Skupštini SBK ispred SDP BiH i zamjenica Predsjedavajućeg Skupštine Srednjobosanskog kantona i delegatkinja u Domu naroda parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
