Demokratska fronta je nekada obećavala promjenu. Danas građani Srednjobosanskog kantona imaju pravo pitati: je li DF postao dio političkog mehanizma koji je godinama održavao iste odnose vlasti?Kada govorimo o Demokratskoj fronti i Željku Komšiću, nije moguće zanemariti ono što je ta politika nekada predstavljala.Komšić je decenijama jedna od najprepoznatljivijih političkih ličnosti Bosne i Hercegovine.  Kada je 2012. napustio SDP BiH, dio tadašnjeg članstva i simpatizera taj potez je doživio kao pokušaj povratka principijelnoj politici.Godinu poslije nastala je Demokratska fronta.U početku je DF okupljao ljude razočarane postojećom političkom ponudom, one koji su željeli snažniju državotvornu i građansku politiku i birače koji su očekivali drugačiji politički pristup.

To treba priznati.

Ali politika se ne mjeri samo onim što je nekada govorila.

Mjeri se i onim što radi danas.

A upravo Srednjobosanski kanton otvara pitanje koje DF više ne može zaobići.

KO JE DANAS DF U SBK/KSB?

Srednjobosanski kanton godinama funkcioniše kroz složene političke odnose u kojima SDA i HDZ BiH imaju značajnu ulogu u vlasti. Na čelu Vlade SBK-a i dalje je Tahir Lendo. To potvrđuju i aktuelni dokumenti Vlade SBK iz 2026.godine.

ŠTA JE OSTALO OD DF-a U SBK ?

I upravo tu počinje političko pitanje za Demokratsku frontu.

Ako se DF predstavlja kao alternativa postojećim političkim odnosima, gdje je ta alternativa u trenutku kada se odlučuje ko će imati vlast, kontrolu i politički uticaj u kantonu?

Građani imaju pravo pitati.

ŠTA JE OSTALO OD DF-a U SBK ?

Mirza Mimo Hodžić zašto je pristao na dogovor sa SDA funkcionerom Mithatom Sarajčićem Sarajkom?

Odgovor se krije u zaposlenju DF ovog kandidata Mirza Hodzić u JKP Bašbunar.

Ne zbog toga što je svaka saradnja sa SDA sama po sebi nedopuštena, nego zato što politička saradnja mora imati jasnu cijenu, jasne principe i jasne rezultate.

Ako se govori o promjenama, a politički potezi istovremeno doprinose opstanku istih odnosa, onda javnost ima pravo tražiti objašnjenje.

Je li DF opozicija vlasti ili njen povremeni politički oslonac?

To nije uvreda.

To je legitimno političko pitanje.

NIJE PROBLEM SARADNJA. PROBLEM JE POLITIČKA DOSLJEDNOST.

U politici se može sarađivati. Moguće je ulaziti u koalicije. Moguće je podržati određenu odluku bez podrške cijeloj politici partnera.

Ali tada građani moraju znati:

Šta je dogovoreno? Šta je dobijeno? Šta je promijenjeno? I gdje su granice saradnje?

Jer nije dovoljno godinama govoriti o depolitizaciji institucija, odgovornijem upravljanju, boljem položaju mladih i promjenama, a onda ostaviti utisak da se, kada dođe trenutak raspodjele političke moći, ipak održava isti sistem.

Upravo zato pitanje DF-u u SBK/KSB nije pitanje prošlosti.

Nije pitanje ni Željkovog ratnog puta.

Nije pitanje ni „Zlatnog ljiljana“.

Pitanje je sadašnjosti.

Šta Demokratska fronta konkretno radi u ovom kantonu?

I, još važnije:

Šta je spremna uraditi da se politički odnosi zaista promijene?

OD POLITIKE PROMJENE DO POLITIKE PREŽIVLJAVANJA?

Najveći problem svake političke stranke nije kada je kritikuju politički protivnici.

Najveći problem nastaje kada joj vlastiti nekadašnji birači počnu postavljati ista pitanja.

Šta se desilo sa obećanom promjenom?

Gdje je princip?

Gdje je granica kompromisa?

I može li se istovremeno biti alternativa i politički oslonac strukturi koju ste ranije kritikovali?

U SBK/KSB građani ne žive od političkih parola.

Žive od plata, penzija, zdravstvenog sistema, obrazovanja, javnih puteva, lokalnog razvoja i prilika za svoju djecu.

Službeni materijali Vlade SBK pokazuju da Vlada i tokom 2026. nastavlja donositi odluke iz oblasti budžeta, obrazovanja, zdravstva, javnih nabavki i drugih oblasti od neposrednog značaja za građane.

Zato je legitimno pitati svaku stranku koja učestvuje u političkim odnosima ovog kantona:

Šta ste konkretno promijenili?

Ne šta ste obećali.

Ne šta ste nekada predstavljali.

Ne šta piše u programu.

Nego – šta ste promijenili?

KOMŠIĆEV LEGITIMITET NIJE BLANKO ČEK

Poštovanje prema Željku Komšiću i njegovom ratnom putu ne znači da Demokratska fronta danas treba biti izuzeta od političke odgovornosti.

Naprotiv.

Što je politički kapital veći, to su očekivanja građana veća.

Ako je DF nastao kao odgovor na razočaranje postojećom politikom, onda se mora postaviti jednostavno pitanje:

Je li DF danas još uvijek politička alternativa – ili je postao dio sistema protiv kojeg je nekada nastao?

To pitanje nije napad na Komšića.

To je pitanje upućeno DF-u.

I ono posebno odzvanja u Srednjobosanskom kantonu.

GRAĐANI ZASLUŽUJU ODGOVOR

Vrijeme je da se prestane govoriti samo velikim riječima o državi, patriotizmu i principima.

Državotvornost se ne dokazuje samo govorima u Sarajevu.

Princip se ne dokazuje samo pred kamerama.

A opoziciono djelovanje se ne dokazuje samo saopćenjima.

Dokazuje se glasanjem, koalicijama, političkim uslovima i odlukama.

Zato građani SBK/KSB imaju puno pravo pitati Demokratsku frontu:

Da li vam je cilj stvarna promjena političkih odnosa u kantonu – ili samo mjesto za stolom za kojim se odlučuje o postojećoj vlasti?

Jer između politike koja je obećavala promjenu i politike koja pomaže održavanju postojećih odnosa postoji ogromna razlika.

A ako je DF danas zaista drugačiji nego što je bio na početku, onda je najmanje što građani mogu tražiti:

da im se to otvoreno kaže.

Bez velikih parola.

Bez pozivanja na prošlost.

Bez skrivanja iza autoriteta pojedinaca.

Samo činjenicama i političkim potezima.

Jer na kraju, građani ne glasaju za ono što je stranka nekada bila.

Glasaju za ono što jeste danas.