Na simboličan način i u krugu manjeg broja članova porodica i predstavnika političkog i vjerskog života u Bosni i Hercegovini, u Ahmićima kod Viteza danas je obilježena 27. godišnjica od masakra nad bošnjačkim civilima u tom selu.
Pripadnici HVO-a, prilikom napada na selo, ubili su 116 civila, među kojima je bilo i djece. Najmlađa žrtva imala je tri mjeseca.
Zbog mjera poduzetih zbog širenja novog tipa koronavirusa, obilježavanje nije proteklo kao prethodnih godina, sa velikim brojem prisutnih. Obilježavanje je počelo u prijepodnevnim satima mirnom šetnjom “Put istine i sjećanja” i učenjem Ja-sina na Šehidskom mezarju u Vitezu.
Na Šehidskom spomen-obilježju kod Donje džamije u Ahmićima. Cvijeće su položili i predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, potpredsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Melika Mahmutbegović i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović.
Atif Ahmić, predsjednik Udruženja žrtava “16. april Ahmići”, podsjetio je da oni i nakon 27 godina još uvijek tragaju za posmrtnim ostacima ubijenih Bošnjaka Ahmića.
-Za ovu situaciju nemam riječi, da se nakon 27 godina niko nije našao za shodno da kaže gdje su ti ljudi, mještani katolici, to moraju znati, poručio je Atif Ahmić, predsjednik Udruženja žrtava “16. april Ahmići”.
Međutim, kako je kazao, još niko nije smogao hrabrosti za to.
-Mi i dalje tražimo i tražit ćemo sve dok se ne nađe i posljednji ubijeni Bošnjak, rekao je Ahmić.
Nije zadovoljan ni procesuiranjem odgovornih za zločin u Ahmićima.
-Optuženi i osuđeni su nalogodavci, a od izvršioca samo jedan Bralo. Od izvršioca još niko nije procesuiran. Žalosno je to da je za 116 ubijenih dobijeno samo 118 ili 120 godina zatvora. To je žalosno, ali takva je situacija, pojasnio je Ahmić.
Ahmed ef. Adilović, muftija travnički, podsjetio je da danas na specifičan i neuobičajen način, zbog koronavirusa, obilježavaju dan pogibije Bošnjaka u Ahmićima i na području općine Vitez.
-Ove godine je specifično i to da imamo jednu cijelu porodicu koja je ukopana tek prije nekoliko dana. Kada je bila dženaza, svi su se prisjetili onoga što se dešavalo 16. aprila 1993. godine i moramo se zapitati šta je skrivilo jedno dijete od tri mjeseca, njegov brat i sestra od šest i osam godina, šta je skrivila njihova majka, pa i otac koji je bio civil, poručio je Adilović.
U ranim jutarnjim satima, 16. aprila 1993. godine, jedinice za posebne namjene Hrvatskog vijeća obrane “Džokeri” i “Maturice” izvršile su napad na selo Ahmići.
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločini protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su osuđeni na kazne od šest do deset godina zatvora za sudjelovanje u masakrima, ali su novom presudom 2001. godine oslobođeni optužbi.
Dario Kordić, koji je u austrijskom zatvoru izdržavao 25-godišnju kaznu zbog zločina u centralnoj Bosni, među kojima i zbog zločina u Ahmićima, oslobođen je nakon izdržane dvije trećine kazne.
Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a “Džokeri”, Miroslava Cicka Bralu, na 20 godina zatvora. Paško Ljubičić osuđen je na osam osam godina zatvora, a nakon odležane dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora.
