Strategija bi, prema mišljenju Sindikata srednjeg obrazovanja SBK (SSVOONK SBK), trebala nastati kao rezultat studiozne analize stanja u školama, tržišta rada, odnosno egzaktnih pokazatelja o suficitarnim i deficitarnim zanimanjima na području našeg Kantona.
Njen konačni rezultat bi se trebao odnositi na usklađenost upisne politike u srednjem obrazovanju sa stvarnim potrebama tržišta rada, na zadovoljstvo učenika, budućih radnika, poslodavaca, kao i radnika uposlenih u obrazovanju.
Upisna politika neminovno utiče na tržište rada. Na osnovu nje bi se trebale planirati vrste obrazovnih programa, koji će se izučavati u srednjim školama, ali i odrediti upisne kvote za svako od profila obrazovanja.
Budući da u Srednjobosanskom kantonu već dvije decenije imamo visoku stopu nezaposlenosti, a istovremeno hiperprodukciju suficitarnog kadra, nameće se pitanje uloge koju ima obrazovanje.
Nastavni planovi i programi, kvalitet nastavnih sredstava i opreme u školama, stanje školskih objekata i kabineta za praktičnu nastavu, zastupljenost i kvalitet praktične nastave,te stimlacija učenika u vidu stipendiranja učenika i upisna politika samo su neki od faktora koji se odnose na sektor obrazovanja, a utiču na ponudu radne snage na tržištu rada I atraktivnost pojedinih zanimanja.
Ministarstvo obrazovanja mora imati funkciju dugoročnog projiciranja budućih potreba obrazovanja, koje će ostvariti samo na osnovu kvalitetnog dijaloga između različitih socijalnih partnera. Ti partneri nezaobilazno prije svega moraju biti sinhronizovani na relaciji Ministarstvo obrazovanja, Ministarstvo privrede, škole, poslodavaci, Služba za zapošljavanje, Privredne i Obrtničke komore.
