Latinski naziv za kakao stablo, Theobroma cacao, znači “hrana bogova”, a plod stabla i njegovi ukusni proizvodi jednostavno savršeno odgovaraju imenu. Istraživanja su potvrdila: Konzumiranje čokolade jednom sedmično održava  zdravim srčane žile!

 

 

I Maje i Azteci su vjerovali kako kakao zrna imaju magične i božanske atribute, koje su koristili u najsvetijim trenucima kao što su rođenje, brak i smrt. Do 17. stoljeća, čokolada je bila rezervisana za europsku elitu, koja je smatrala da ova tamna slastica ima hranjiva, ljekovita i afrodizijačka svojstva.

Naravno, u toku duge historije čokolade nagomilale su se mnoge činjenice o ovoj poslastici, a evo nekoliko njih…

  1. Miris čokolade povećava theta moždane valove koji izazivaju opuštanje.
  2. Bijela čokolada se tehnički ne smatra čokoladom, jer ne sadrži kakao.
  3. Mnoga su naučna istraživanja pokazala da čokolada uopšte ne podiže nivo lošeg kolesterola. Zapravo, čokolada kod nekih ljudi može čak i sniziti razine kolesterola.
  4. Čokolada ne uzrokuje karijes. Studija iz Univerziteta Osaka u Japanu je otkrila da se neki dijelovi kakaa, glavnog sastojka čokolade, zapravo bore protiv karijesa!
  5. Casanova je smatrao čokoladu ‘eliksirom ljubavi’.
  6. Iako mnogi tvrde da je čokolada afrodizijak, nauka još nije pronašla uvjerljive dokaze.
  7. Jedna studija sa više od 44.000 sudionika je pokazala da su oni koji su sedmično konzumirali čokoladu imali manje izglede da će doživjeti srčani udar za cijelih 22 posto.
  8. Naučno ime za drvo na kojem raste kakao je Theobroma cacao, što znači “hrana bogova”.
  9. Car Azteca Montezuma II je pio više od 50 šalica čokolade dnevno.
  10. Industrija čokolade vrijedi oko 110 milijardi dolara godišnje.
  11. Istraživanje provedeno 2013. godine je pokazalo da se zbog mirisa čokolade u knjižari poveća šansa da će kupci kupiti kuharice ili ljubavne romane za 40%, a za 22% je veća šansa da će kupiti knjigu bilo kojeg žanra.
  12. Maye su koristile kakao kao valutu, a vrijedio je više nego zlatna prašina. Uzgoj je bio ograničen tako da vrijednost nije nikada padala.
  13. Gotovo polovica proizvedenih čokolada u svijetu se pojede u Evropi.
  14. Čokolada sadrži visoke razine snažnog stimulansa koji se zove ‘teobromin’. Trovanje teobrominom može uzrokovati zatajenje srca, napade, oštećenje bubrega i dehidraciju. No, da bi se otrovali čokoladom morali bi pojesti oko 10 kg.
  15. Do 17. stoljeća čokolada je bila rezervisana za evropsku elitu. U to vrijeme se smatralo da ova tamna slastica ima hranjiva, ljekovita i afrodizijačka svojstva.
  16. Opsežna studija objavljena u časopisu Journal of American Medical Association je zaključila da “Čokolada ne igra nikakvu ulogu u nastanku akni… čak ni velike količine čokolade nisu klinički pogoršale akne.”
  17. Katolička crkva je jednom povezala čokoladu s heretičkim ponašanjem, uključujući psovke, iznude, čarobnjaštvo i zavođenje. Kasnije su je i sami usvojili, pa čak i preporučili da se konzumira tokom posta.
  18. Prosječan stanovnik Švicarske pojede oko 11 kg čokolade godišnje. Švicarci također imaju i najmanje zabilježenih slučajeva srčanog udara.
  19. U jednom istraživanju na Sveučilištu u Indiani je zaključeno da su biciklisti koji su pili čokoladno mlijeko nakon treninga bili manje umorni. Također su postigli i bolje rezultate na testovima izdržljivosti od onih koji su pili sportski energetski napitak.
  20. Jedna je studija pokazala kako čokolada može umanjiti kašalj gotovo jednako efektivno kao i sirupi.