Iza BiH su neki od najzanimljivijih izbora do sada. Željko Komšić, Denis Bećirović i Željka Cvijanović budući su članovi Predsjedništva BiH. Hoće li to biti dovoljno za značajniju promjenu smjera u BiH? – piše DW – WORLD.
U Predsjedništvu BiH, na “nacionalnim funkcijama”, hrvatskog, bošnjačkog i srpskog člana/ce, po prvi put su izabrani kandidati koji nisu isključivo iz etno-nacionalnih stranaka: Željko Komšić, Denis Bećirović i Željka Cvijanović, prvi su neslužbeni, nepotpuni rezultati Općih izbora u BiH. S druge strane, izborni štabovi Milorada Dodika (SNSD) i opozicione kandidatkinje Jelene Trivić (PDP-SDS) nisu priznali poraz i inzistirali su da su pobjednici u utrci za predsjednika/cu entiteta RS-a. Čekaju se rezultati Centralne izborne komisije (CIK) kako bi se uklonila i najmanja dvojba, ali i potvrdilo jesu li Dodik i Izetbegović osobno najveći gubitnici izbora.
Ipak promjene, barem u Predsjedništvu
Željko Komšić, predsjednik Demokratske frone (DF) aktualni i budući član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda kojem je to čak četvrti mandat i ujedno će biti član s rekordnih 16 godina provedenih u Predsjedništvu.
Denis Bećirović, kandidat koalicije opozicinoih stranaka ljevice nadmoćno je zadobio povjerenje birača i pobijedio Bakira Izetbegovića, kandidata i predsjednika najjače bošnjačke stranke SDA. To je, ujedno, po prvi put da bošnjački član Predsjedništva nije iz etno-nacionalne stranke. Međutim, iako Izetbegović nije ušao u Predsjedništvo, njegova stranka, i po preliminarnim rezultatima, i dalje je pojedinačno najjača bošnjačka stranka.
U Predsjedništvo će iz RS-a, iz reda srpskog naroda, po mnogima očekivano, dosadašnja predsjednica tog entiteta Željka Cvijanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranke sa socijal-demokratskim imenom, ali godinama izrazito nacionalističke retorike. No, pitnje je tko će formirati vlast i koalicije na svim razinama.
Što su kazali pobjednici
-Očekivao sam pobjedu, ali su zanimljivi rezultati kada vidimo glasove za Bećirovića i Komšića, pa možemo pretenciozno kazati: Dobro došli u građansku državu. Ali svi znamo da to nije tako. Riječ je o dirigiranim potezima, pretpostavljam jednoj vrsti HDZ-ove osvete i revanša Izetbegoviću. Ako je to tačno, HDZ je izgubio svaki argument da nekom prigovara na račun legitimiteta. – komentirao je novi-stari član Predsjedništva Željko Komšić, osvrćući se na značajnu podršku Bećiroviću iz rodnog kraja Borjane Krišto s pretežito biračima hrvatske naiconalnosti.
Dok je predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović, u postizbornoj noći kazao kako Komšić i dalje nije izbor hrvatskog naroda u BiH te da ne može doći niti u jedno mjesto gdje su u većini Hrvati, Komšić je kazao kako “želi otići u Hercegovinu”, ali da je “tamo persona non grata”. No, za razliku od njegove oštre retorike prema visokom predstavniku Schmidtu tijekom izborne kampanje, Komšić je sada bio puno blaži, a i podržao je njegove amandmane.
-Rekao sam da je važno da nema diskriminacije i onih postotaka koji su izazvali nezadovljstvo ispred OHR-a. Čini mi se da je njegova odluka izbalansirana, kako bi se izbjegle manipulacije s etničkim opredjeljenjima, ali isto tako da se ubrzaju procesi formiranja vlasti. – kazao je Komšić.
Bećirovićev poziv EU i zemljama susjedama
Novoizabrana članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, u obraćanju javnosti kratko je kazala:
-Mogu obećati da ću, kao i do sada, raditi u interesu RS-a i ostati na liniji moje dosadašnje političke koncepcije. Ne slažem se da u Predsjedništvu neće biti članovi nacionalnih opcija jer ne vjerujem da u BIH postoji bilo koja struktura koja u svom programu ne baštini ono što nije nacionalno”.
Nakon što su nepotpuni, preliminarni podaci pokazali da uvjerljivo vodi, Denis Bećirović je kazao kako “nije vrijeme za trijumfalizam”.
-Želim se sjetiti svih obespravljenih i siromašnih ljudi koji večeras nemaju razloga za slavlje. Zbog njih svim političarima poručujem da tek kada oni budu imali razloga za slavlje, onda ćemo i mi imati pravo slaviti. – kazao je Bećirović.
On je imao poruke i za EU i zemlje susjede od, kako je kazao, prvi put socijaldemokrate kao izabranog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
-BiH je Europa u malom i pozivam EU da što prije BiH dodijeli kandidacijski status. Upućujem i poruku građanima BiH da se ujedinimo oko budućnosti, nemamo vremena energiju trošiti na beskorisne svađe. Upućujem poruku i cijeloj regiji – ujedinimo se zbog ljudi i počnimo surađivati. Bilo kakva nestabilnost vratila bi nas u srednje stoljeće. Ljudima u Crnoj Gori želim poručiti da za cijeli život u BiH imaju prijatelje. Obraćam se i ljudima u Srbiji da je vrijeme da gradimo bolju budućnost. Hrvatskoj poručujem da smo mi dvije države koje su naslonjene jedna na drugu i da je vrijeme za razvoj ekonomske suradnju i prestanak sa svađama. – poručio je Bećirović.
Polovica birača nije željela glasati, dijaspora se „probudila”
Ali, četvrta ‘zvijezda’ postizborne večeri u BiH bio je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt koji je, samo sat vremena nakon što su zatvorena birališta, ponovno upotrijebio bonske ovlasti i objavio izmjene-amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH.
Dok su njegovo ponovno posezanje za bonskim ovlastima, manje-više, mnogi ocijenili uravnoteženima, predsjednik SDA Bakir Izetbegović je kazao kako su diskutabilnim i da “idu na ruku HDZ-u BiH”.
Sam izborni dan prožimale su vijesti o brojnim nepravilnostima na biralištima, od verbalnih do čak i fizičkih, a najozbiljnije nezakonitosti te manipulacija izbornim procesom zabilježena je u Novom Gradu u RS-u, na biračkom mjestu u Hozićima, gdje je uhićeno pet osoba koje su sudjelovale u donošenju dva bunta označenih glasačkih listića za sve razine vlasti. Glasanje na ovom biračkom mjestu zaustavljeno.
Ipak, ostaje zanemarena ozbiljna činjenica da je tek 50% birača glasalo, odnosno, da njih 50% to – nije željelo. Zato se, čini se, probudila dijaspora čiji su glasači u konzularnim predstavništvima BiH diljem EU-a u redovima čekali na glasanje.
CiK BiH nakon izbora je priopćilo da je izlaznost na Općim izborima u BiH bila iznosila 50% od ukupno 3.368.666 državljanina BIH s pravom glasa. To je za 4% manje u odnosu na Opće izbore iz 2018. godine kada je glasalo nešto više o 54% od ukupno registriranih 3.355.659. U entitetu Federacija BiH gdje je glasalo 48%, a u Republici Srpskoj 53% te u Brčko distriktu 44%.
