Današnja, 1.sjednica Skupštine Srednjobosanskog kantona protekla je u znaku usvajanja nacrta Budžeta Srednjobosanskog kantona za 2023.godinu.
Vlada se standardno hvalila kako je dobro radila u prošloj godini i kako je Budžet za 2023.godinu veći nego ikada do sada – čak 302 miliona konvertibilnih maraka, ali je Premijer ipak na kraju priznao da skoro sav prihod u budžetu ne zavisi od rada Kantona nego od privrednih kretanja u Bosni i Hercegovini. U prijevodu – za ovoliko veliki Budžet zaslužni su prvenstveno građani Bosne i Hercegovine koji su zbog rasta cijena i inflacije prinuđeni plaćati proizvode i usluge znatno skuplje nego prethodnih godina, a samim time i izdvajanje za poreze su veća.
Ono što je primjetno je da je i pored ovako velikog punjenja Budžeta i dalje ovo isključivo socijalni budžet, bez ikakve volje i želje da se sredstva napokon počnu ulagati u razvoj Kantona koji je po svim ekonomskim pokazateljima najsiromašniji kanton u Federaciji BiH. Najveće povećanje odnosi se na rast plata uposlenih u institucijama, iako, za sada, nije sa sindikatima utvrđena osnovica boda što je i zakonska obaveza. Također, predviđena su i nova radna mjesta u institucijama, gdje bi se, po riječima Premijera, trebali zaposliti sposobni ljudi, jer ljudima koji sad rade treba i po nekoliko godina da završe poslove koje su davno trebali uraditi. Da li će ovo napokon biti prekretnica u radu naših institucija gdje će se napokon početi zapošljavati sposobni umjesto stranački i rodbinski podobnih, ostaje nam da se vidi.
Sredstva za privredu, a posebno poljoprivredu i dalje su u odnosu na ukupan Budžet minimalni, a obzirom da je Budžet rastao, čak su u procentima i manji nego prošle godine. Ovo je posebno zabrinjavajuće zbog najavljenog rasta cijena energenata, ali i konstantnog rasta cijena sirovina i opreme, tako da s pravom postavljamo pitanje postojanja pojedinih ministarstva u Vladi, obzirom da nikom nije jasno šta konkretno rade da bi poboljšale status svojih korisnika. Kada ovome dodamo i činjenicu da Budžetu nema velikih infrastrukturnih projekata, jasno je što ovaj Kanton prednjači po broju odlaska mladih.
Ono što je posebno primijećeno je i nebriga za boračku populaciju, a posebno za nezaposlene borce ispod 57 godina starosti koji su i iznijeli najveći teret borbe za opstanak Bosne i Hercegovine. Iako bi ovolikim rastom budžeta bilo jednostavno pomoći i ovoj populaciji, Vlada za to nema sluha, ali je pokazala interes da dodatno finansijski pogura boračka udruženja sa 50.000 KM kako bi vjerovatno povećali plate uposlenih u tim udruženjima. To što ta ista udruženja nisu ništa uradila da konkretno pomognu svojim članovima, to vjerovatno više govori o činjenici da su ovakvim stanjem u društvu zadovoljni isključivo predsjednici i uža rukovodstva udruženja, a nikako borci koji su i dalje na svim marginama društva ostavljeni da sami pokušaju preživjeti kako znaju i umiju.
Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine i njeni zastupnici u Skupštini Srednjobosanskog kantona i dalje čvrsto stoje na stanovištu da se kroz Budžet mora više prepoznati potreba za razvojem Kantona, pomoći osjetljivim kategorijama stanovništva, te napokon pristupiti strateškim infrastrukturnim projektima koji ne samo da će otvoriti nova radna mjesta i podići standard građana, nego i napokon stvoriti tračak nade da i u našem kantonu postoji budućnost za mlade ljude.
(KO SDP BiH SBK/KSB)
