Senadin Buljina, predsjednik Saveza penzion era SBK

Senad Buljina, predsjednik Saveza udruženja penzionera/umirovljenika Srednjobosanskog kantona za naš portal govori o stanju u kojem se nalaze penzioneri/umirovljenici, te o koracima koje će poduzeti prema kantonalnoj,  ali i Vladi FBiH. Jednokratnu pomoć budžetskim korisnicima, trebamo dobiti i mi, jer i penzije se isplaćuju iz budžeta.

 

Hronika.ba: Od četrdeset hiljada penzionera/umirovljenika u Srednjobosanskom kantonu, 25.000 ih prima minimalnu penziju. Kako preživljavaju?

Buljina: To je pitanje na koje je teško odgovoriti .Zašto? Zato što situcija u Srednjobosanskom nije nimalo sjajna u odnosu na Sarajevski, Tuzlanski, pa djelimično i na Zeničko-dobojski kanton. Penzioneri u ovom kantonu imaju niz problema kojih nema  u drugim kantonima i to primarno po pitanju  zdravstva. Evo, penzioneri sa minimalnim penzijama sada su oslobođeni plaćanja markica, ali ti penzioneri imaju i supruge za koje moraju platiti markice. Druga stvar, esencijalna lista lijekova ona je donešena, objavljena i trebala bi da se primjenjuje. Međutim vi od općine do općine imate  situaciju da penzioneri ne dobivaju recepte za lijekove sa esencijalne liste nego im daju recepte za lijekove koji nisu na listi i koje moraju platiti. Govorim iz vlastitog primjera, evo neki dan sam dobio lijek Siofor za šećer, morao sam platiti. Ili nalaze, otiđite pogledajte po domovima zdravlja, nalaze kad vadite,  ja sam prije mjesec dana lično platio 41 KM za  nalaze, koliko je takvih. Hajd  u mene je penzija malo veća  u odnosu na prosječnu pa mogu platiti, a  šta  mislite kako će oni  koji imaju minimalnu ili  ispod prosječne penzije? Nije to uredu. Slijedeće, došli  smo do saznanja da  veliki broj naših penzionera koji  žive na rubnim  područjima  prijavljuju prebivalište u Sarajevskom i Zeničko-dobojskom kantonu radi zdravstvene zaštite. Zašto? Pa zato što su , u tim kantonima čak i lijekovi jeftiniji nego kod nas. Za isti lijek ćete  više platiti u SBK, nego u ZDK, to su nam dokumentovali pacijenti koji su se prebacili radi toga u Zenicu  ili Sarajevo. Apsurdno je da naš invalid  u Sarajevu dobije besplatno protezu, a ovdje plati 60-70% od njene cijene. Zar to nije sramota?

Mi smo još u vrijeme korone podnijeli zahtijev Vladi SBK za jednokratnu novčanu pomoć za kupovinu lijekova, ogrijevnog drveta ,ali nismo je dobili. Drugi kantoni poput USK, KS, ZDK ili TK) su to učinili. Da su  bar podjelili onima koji imaju penziju ispod prosjeka, vjerujte da bi to penzionerima puno značilo. Dobili bi osjećaj da neko misli o  njima. A to je nekada najbitnije. Mi smo naprimjer u   povodu dana penzionera obišli pet  domova za smještaj starijih osoba. Nismo mi njima odnijeli puno, po svakom domu potrošili smo od 300-400 KM, da vidite  samo koliko im  je drago kad vide da ih se neko sjetio.

Hronika.ba: Koliko penzionera sebi može priuštiti smještaj u domu?

Buljian: Mali broj, jer cijene su visoke, a penzije nedovoljne .U boljoj su situaciji oni čija su djeca otišla iz Bosne i Hercegovine, mogu im finansijski pomoći.

Hronika.ba: Kako gledate na činjenicu da je između minimalne penzije u koju se može ići sa 15 godina radnog staža i zagarantovane za koju se radilo 40 punih godina, razlika tek 100 KM?.

Buljina: Nije to logično,to je ono o čemu se raspravlja. Vi kada podjelite iznos zagarantovane penzije od 642 KM, na 40 godina, ispada da za godinu staža dobijete 16,5KM. Po ovim cjenama ,to znači da za novac koji dobijete za godinu staža možete kupiti 6 litara ulja. Ali imate i činjenicu da je 2016.2017 i 2018.godine njaveći broj zaposlenih iz javnih stanova otišao u penziju po starom zakonu. Njihova osnovica, množila  se sa tadašnjim koeficijentom 1,81,tako da su  dobili penzije koje su im bile veće od plaća. Imate i danas situaciju da onaj ko bolje izlobira u Parlamentu,prođe bolje.

Hronika.ba: Hoćete li tražiti trinaestu penziju?

Buljina: Tražit ćemo trinaestu penziju. Napravili smo mi  set zahtjeva, za desetak dana imamo UO federalnog Saveza u Sarajevu .Vidite, ovo  što je nedavno uradila  Vlada FBiH donoseći Uredbu da budžetskim korisnicima podijeli po 2.500 KM je van pameti. Pa i mi smo budžetski korisnici jer  se naše penzije isplaćuju iz budžeta zašto se i nama ne podijeli jednokratna pomoć po 2.500KM ? Ili  barem jedna prosječna penzija da se isplati svim penzionerima. Mi ćemo u SBK, koji je donio odluku da isplati po 400 KM, tražiti isplatu jednokratne pomoći. Jer ko puni taj budžet? Svaki mjesec penzioneri potroše 30 miliona maraka u ovom kantonu pa zašto i mi  iz tog budžeta  nebi dobili jedokratnu pomoć?

Hronika.ba: Hoće li vlast imati sluha?

Buljina: Ukinuli su markicu za penzionere sa minimalnom penzijom, povećali su grant za Savez pa možemo provesti sve planirane aktivnosti i hvala im. Ali  odgovorno tvrdim može se više, daleko, daleko više. Ono što nam posebno smeta je što niko nikada još nije došao ni nazvao udruženje ili Savez da sjednemo da vidimo ima li problema. Predlagali smo im da uradimo socijalnu kartu kantona, onda nebi bilo problema kome treba ili ne treba pomoć, nije to urađeno na na Federaciji.

Hronika.ba: Na spisku za dodjelu pomoći EU za energetski siromašna domaćinstva, penzioneri su  bili najbrojniji. Jeste li zadovoljni?

Buljina: Kako ćemo  bit zadovoljni ,cca 117.000 penzionera dobilo je  po 360 i nešto maraka, šta on može kupiti  za te pare. Za taj iznos ne može se kupiti ni pet metara drva koja nisu dovoljna za jednu zimsku sezonu.

Hronika.ba: Kad govorimo o ogrijevnom drvetu, kojim se najviše griju domaćinstva u ovom kantonu, njegova nabavka za penzionere je stalni problem. Zašto?

Buljina: Taj problem traje godinama. Imate slučajeva da su penzioneri dobijali po dva kubika drveta. Evo naprimjer  u Novom Travniku nekada je ogrijevno drvo preko udruženja penzionera upisivalo 50-100 ljudi , a sada više od 900. Ili  u Travniku nekada je 800 penzionera pisalo ogrijevno drvo, dok je taj broj u 2023. premašio  tri hiljade. Ne može za jednu sezonu po domaćinstvu biti 2,ni 2,60,ni 3,25 kubika. Mi smo razgovarali sa menadžmentom ŠPD u više navrata i oni tvrde da se baziraju na količinama koje su bile ranije. Mi smo poslali zahtjev prema ŠPD da barem na području jedne općine  svi korisnici budu u istoj ravni ako je 3,25 kubnih metara za penzionere neka je i za ostale sindikate isto. Mi smo imali situaciju da  u pojedinim općinama nije bilo tako. Imam saznanja da je taj naš zahtijev  prihvaćen. Tražili smo i da u općinama u kojima ima dovoljno drvne mase  da  se da po 5 metara kubnih, ali imam informacije da se u nekim općinama neće  moći  isporučiti ni po 3,23 metra kubna ogrijevnog drveta .Po novom cjenovniku koji smo dobili za 2024.godinu, jedan  metar kubni drveta  u oblovini košta 108,81 KM. To je previsoka cijena za penzionere, posebno za one  sa minimalnom penzijom od 538 KM, koji tu penziju u većini slučajeva dijele sa bračnim drugom. Računajte kad kupi drva, mora platiti prijevoz, rezanje, cijepanje, ne može mu biti jedna i po penzija samo da osigura drva. A svaki od njih mjesečno da  više od 100 KM za lijekove.

Hronika.ba: Pa kako onda uspjevaju živjeti  penzioneri u Srednjobosanskom kantonu?

Buljina: Žive ispod prosjeka, ljudi koji  bi nakon okončanog radnog vijeka, trebali u miru uživati u starosti, prinuđeni su da dodatno rade kako  bi ne živjeli ,nego preživljavali. To je sramota.