-Zemlja pripada europskoj porodici. – rekao je Charles MIchel. -Sada mora biti nastavljen naporan rad. – dodao je Michel, javlja Deutsche Welle.
Suglasnost za početak pregovora dale su ne samo zemlje poput Njemačke i Austrije, koje su se dugo zalagale za otvaranje pregovora, nego i Nizozemska, koja je kada je riječ o pitanjima proširenja često bila skeptična. BiH međutim mora ispuniti dalje uvjete da bi se dogovorio pregovarački okvir.
-BiH je mjesto u EU.- , napisao je na platformi X ministar vanjskih poslova BiH, Dino Konaković.
Uoči početka Samita EU za otvaranje pregovora se založio i njemački kancelar Olaf Scholz.
-Vjerujem da zemlje Zapadnog Balkana moraju biti u stanju da se potpuno oslone na nas (EU). Obećanje da će postati članice Evropske unije dato je u Solunu prije više od 20 godina. Sada su nam potrebni sljedeći koraci. – rekao je Scholz.
Vodeći njemački mediji su još uoči donošenja odluke EU o otvaranju pristupnih pregovora ovoj temi posvetili posebnu pažnju.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt govorio je o potrebi otvaranja pristupnih pregovora za njemačku radio stanicu Deutschlandfunk.
“Geostrateška odluka”
Christian Schmidt je rekao da vidi velike deficite po pitanju demokratije u Bosni i Hercegovini. Pa ipak, „geostrateški je potpuno jasno da EU mora primiti ovu državu u članstvo. To je također signal Rusiji,” kaže on u intervjuu za njemačku radio stanicu Deutschlandfunk.
Na pitanje njemačkog novinara, da li je BiH zrela za pregovore, Schmidt kaže da peticu na ispitu zrelosti nije zaslužila. Dodaje kako svjedodžba sadrži različite ocjene, čak i velike deficite ali da politički i geostrateški iz Brisela mora doći poruka, koja glasi „vi ste dio slobodne Evrope“.
Deficite u BiH visoki predstavnik vidi u neostvarivanju zadatih prioriteta EU. Evropska komisija je najprije zadala 14 prioriteta, koji se moraju ispuniti, da bi u decembru prošle godine to smanjila na 8, a sada smo došli na 3 plus 1. „U BiH imamo kompleksnu situaciju, da se o svakoj pojedinačnoj temi o evropskim standardima vodi borba, spor, pregovori. Ali, funcionalnost se popravila u posljednje dvije godine i ja sam pokušao da dam svoj skromni doprinos“, rekao je Schmidt za Deutschlandfunk.
Dodao je da se BiH mora reći „imamo utisak da ste spremni da radite na evropskim standardima ali da zato iz EU mora doći politička poruka koja je geostrateški jasna da ‚hoćemo BiH u EU ali ne po jeftinoj cijeni‘.
„To znači da će sljedeće sedmice, mjeseci i godine zahtijevati mnogo znoja i suza“ naglasio je Schmidt. On je dodao i kako će on kao neko ko nadzire Dejtonski sporazum, od EU tražiti stvaranje protupožarnih zidova i odbranu od stranih uticaja, pri čemu je ruski uticaj dramatično problematičan.
EU-članstvo iz geopolitičkih razloga
Portal njemačkoj javnog servisa ARD Tagesschau.de donosi članak pod nazivom “BiH kao pobjednica u vihoru proširenja EU”?, u kojem pojašnjava kako bi ova zemlja mogla postati članica EU-a iz “geopolitičkih razloga“, mada jedan njen entitet koketira s Putinom a njena vlada je s mukom sprovela samo neke od zadatih reformi.
U tekstu o BiH se citira ekspert za jugoistočnu Evropu pri austrijskom Institutu za međunarodnu politiku u Beču Vedran Džihić, koji u BiH vidi dva ključna problema, koji ometaju evropsku integraciju.
„S jedne strane, to su etno-nacionalistički političari, koji vode sitnosopstveničku politiku i rade prije svega za svoju klijentelu i za sebe, vršeći pritom uticaj na pravosuđe. S druge strane, postoji borba za nadležnosti između države Bosne i Hercegovine i njenih entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske.“
Autor teksta pojašnjava kako su dva najmoćnija političara, kojima se pripisuju korupcija, etnonacionalizam i podjela BiH: Dragan Čović, lider HDZBiH, i Milorad Dodik, lider SNSD-a i predsjednik RS. Dodaje i kako oni imaju dobar odnos i da su sredinom marta boravili zajedno u Beču – na panel diskusiji, koju je organizovala Ambasada BiH na temu evropske integracije.
„Čović je iskoristio priliku da se požali zbog nedostatka čistog razdvajanja prema etničkoj pripadnosti na izborima, istakavši kako je predstavnik Hrvata u tročlanom Predsjedništvu BiH većinom biran od strane Bošnjaka. Dodik je tokom diskusije odavao utisak da je daleko više oduševljen Kremljem nego Evropskom unijom“, piše ARD-Tagesschau.de.
U članku se citira Dodik, koji je na panel-diskusiji u Beču primjetio kako je Putin „zanimljiva osoba“ i da „neće prestati da ga posjećuje”. Istovremeno je optužio EU da vodi “zamjenski rat” protiv Rusije preko Ukrajine, nazivajući je “satelitom SAD-a” kao i da ne može prepoznati nikakvu rusku agresiju u Ukrajini. Novinar ARD-a prenosi i Dodikova očekivanja od procesa pristupanja Evropskoj uniji, iznesena na panel-diskusiji u Beču, kada je rekao da se nada da BiH više neće biti ‚međunarodno upravljana kolonija‘, već da će biti tretirana prema evropskim standardima. Njemački portal pritom podsjeća kako su SAD i Velika Britanija uvele sankcije Dodiku, njegovom sinu i kćerki i njihovim kompanijama. „Prebacuju im se koruptivne aktivnosti: Dodik vodi srpski entitet kao porodični biznis i podržava odvajanje RS od države BiH“, piše ARD-Tagesschau.de.
Na kraju članka, njemački javni servis citira Vedrana Džihića, koji je uvjeren da proces pristupanja EU-u ‚može uspjeti samo bez Dodika‘. „Dodik je persona non grata u većini evropskih gradova i očigledan proruski igrač, od kojeg Putin u budućnosti nešto očekuje. Plaši se EU kao đavo krsta, jer zna da bi u evropskoj Bosni s jakim sudstvom završio u zatvoru.”
Austrijski ekspert, porijeklom iz BiH je uvjeren da konkretnija EU perspektiva može ohrabriti mnoge Bosance da smijene korumpirane i nacionalističke političare‘.
“U Sarajevo se nešto promijenilo”
I portal ZDF-heute donosi poseban tekst o BiH u kojem također citira eksperta Vedrana Džihića, koji kaže da se u Sarajevu nešto promijenilo i da se u BiH, nakon posljednjih izbora, formirala vladajuća koalicija, koja je stavila sebi za cilj ‚pragmatizam i kompromis‘.
„To je povećalo pritisak na EU da napokon ozbiljno djeluje. Prazninu, koju su ostavili mukotrpni pregovori, iskorištavaju velike sile poput Rusije, ali i Kina, te zemlje poput Turske i Saudijske Arabije, kako bi proširile svoj uticaj“.
ZDF-heute pominje Dodika, kao političara koji redovno traži bliskost Putina, Orbana ili Erdogana, deklariranom protivniku EU-a, koji unutrašnjo-politički opterećuje Bosnu i Hercegovinu redovnim prijetnjama da će se otcijepiti. Kroz svoju stranku SNSD, piše dalje u tekstu, Dodik je također posredno uključen u pregovore o učlanjenju u EU i u prošlosti je uspio upravljati procesom putem ciljanih blokada. “Nema odluke u konstelaciji vlade, u kojoj on ne može suodlučivati”, citira ZDF heute Džihića i dodaje kako bez Dodika u BiH ne može biti reformi, niti napretka u pregovorima.
“Većina ljudi u BiH i dalje želi budućnost u EU ali je problem u tome što sve manje ljudi vjeruje u to”, konstatuje u članku Florian Bieber, ekspert za jugoistočnu Evropu sa Univerziteta u Grazu. Dokaz za to, Bieber vidi u visokim postotku ljudi, koji iz BiH odlaze u EU. „S jedne strane, zemlja gubi dio mladih, koji su dobro obrazovani. A kod onih koji ostaju, raste nezadovoljstvo politikom”.
Pritom, “Evropskoj uniji nedostaje jasna strategija za Bosnu i Hercegovinu, posebno u postupanju sa ‘saboterima’ poput Dodika.“ Još uvijek nema naznaka da se tu nešto mijenja“, zaključuje za ZDF-heute austrijski ekspert Florian Bieber.
