Nakon povećanja osnovice plaća budžetskim korisnicima, vidjet ćemo koji su zahtjevi privrednih subjekata, kaže premijer Srednjobosanskog kantona, kazao je premijer Srednjobosanskog kantona, Tahir Lendu u intrevjuu za Oslobođenje.
Ispunili ste obećanje i povećali osnovice plaća za 5.300 budžetskih korisnika u SBK-u. Mogu li se čemu nadati zaposleni u realnom sektoru?
– Mi smo bili jedan od kantona sa najnižom prosječnom plaćom po stepenu osnovice u Federaciji BiH. Sindikatima i uposlenicima smo obećali da ćemo pratiti realne prihode Kantona i sredinom godine izvršiti analizu na osnovu koje ćemo vidjeti kakve su mogućnosti da se poveća osnovica. Sastali smo se sa sindikatima i razgovarali te usaglasili. Realno, naša mogućnost je u ovom trenutku bila da povećamo osnovicu sa 270 na 285 KM, što nije neko drastično povećanje, ali time Kanton dovodimo u korak sa ostalim kantonima, izuzev Sarajevskog koji je, ipak, daleko otišao po osnovici plaća od drugih, od Zenice, Bihaća, od nas.
Veza sa Krajinom
Kao Vlada mislimo o statusu uposlenika. Na nama je sada da radimo na pripremi određenih rješenja za poticaj naše privrede i realnog sektora. Ministarstvo privrede ovih dana ažurira, nešto pojačanim intenzitetom obilazi sve općine, veće i značajnije privredne subjekte, te one koji su se javljali za poticaj u smislu razvoja novog tehnološkog unapređenja, novih investiranja i zapošljavanja. U tom kontekstu, mi ćemo preko određenih programa i projekata pomoći privredi, preko resornog ministarstva i Vlade odobriti određena sredstva. Vlada će dati maksimum koliko nam budžet dozvoljava kad je riječ o interesu privrede.
Je li najava federalnog premijera Fadila Novalića o tome da će sredstva iz tzv. klirinškog duga od 107 miliona KM biti utrošena za finansiranje izgradnje brze ceste Lašva – Nević-Polje obradovala stanovnike srednje Bosne?
– To je vitalan projekat, projekat od značaja za državu, naročito za ovaj kanton kroz koji prolazi i rješava ključno pitanje komunikacije ljudi, tehnika i tehnologija. Kroz ovaj kanton protegla bi se važna saobraćajnica višeg ranga, a to je brza cesta. A tu je i priključak na koridor 5c i izlazak kod Jajca prema Bihaću. Ta brza cesta treba u kontinuitetu da poveže Sarajevo sa Krajinom. Ovaj segment je najvažniji, jer je tu najveća frekvencija. SBK ima jedan od najvećih koeficijenata rasta privrednog razvoja i iz tih razloga je jako bitna ova saobraćajnica koja bi donijela nove investicije i ulaganja, te dala snažan poticaj daljeg razvoja Kantona u svim segmentima, a naročito segmentu gradnje.
Kako nas je izvijestio premijer Novalić, ta sredstva su rezervisana, negdje oko 100 miliona KM, za prvi dio trase od Viteza do Nević-Polja. Nadam se da će uskoro biti donesene izmjene i dopune Prostornog plana SBK-a. Predloženo je nekoliko varijanti buduće petlje Nević-Polje i trase koja bi zaobišla izvorište Trebišnjica, konačno riješila to usko grlo, gdje bi se nalazio položaj trase, što je sve vrijeme bilo kočnica dalje implementacije projekta. Naša projektna kuća je to uradila i dostavila općinama Travnik i Novi Travnik da se odrede o trasi. Općina Travnik već provodi pripreme za eksproprijaciju, da što prije dođemo do faze izdavanja građevinske dozvole. Kada riješite imovinske odnose, onda se ide u proces građevinske dozvole i time se otvara mogućnost za raspisivanje javnog poziva za izgradnju te dionice Vitez – Nević-Polje. Dobili smo jasna obećanja da će, kada počne izgradnja ove dionice, one naredne ići brže.
Kada bi mogla biti završena zgrada Gimnazije u Travniku?
– Imali smo otvorene i jasne razgovore oko toga. Svima je interes da se nastavi gradnja te škole. Dobili smo čvrsta obećanja Vlade Federacije da ćemo i ove godine dobiti određena sredstva. Mislim da ćemo ići fazno po milion maraka, koliko se može utrošiti i izgraditi građevinskom operativom. A i mi u Kantonu pripremamo kreditno zaduženje za završetak.
Pošto je obrazovanje interes i ustavna nadležnost kantona, da damo doprinos. U pitanju je iznos od nekih tri miliona KM. S tim novcem bismo uspjeli završiti funkcionalni dio škole, da imamo za dvije godine obezbijeđen prostor učenicima u novom školskom objektu.
Sa oduševljenjem su ljudi dočekali ukidanje ograde između dvije škole. Kako Vi na to gledate?
– To je dobar čin za cijelo ovo područje, naročito za općinu Travnik. KŠC je trenutno korisnik svoje imovine koja je nekada uzeta i želi taj prostor da ukrasi modernom, lijepom ogradom koja neće smetati nikome. Vidjeli ste da su u dogovoru sa Općinom izvršili određena pomjeranja, da bi se dobili i trotoar i šetnica, izgradila biciklistička staza i interventna ulica za promet vozila. Taj dio ulice će se zaista lijepo urediti. Nama je interes da što prije Bosanskoj nadbiskupiji vratimo kompletan prostor, taj dio u kojem je trenutno podstanar Mješovita srednja škola koja ima hiljadu učenika u prostoru koji nije adekvatan.
Pripreme za sezonu
Mislim da ćemo izgradnjom nove zgrade, u kojoj će biti smještene Mješovita srednja škola, Ekonomska škola i Gimnazija, dobiti mnogo bolje prostore za rad i učenje za narednih, praktično, 200 godina.
Dakle, unutrašnjih ograda koje dijele učenike više neće biti?
– Tako je. Tih barijera i pregrada između škola neće biti. I saradnja između dvije škole je odlična, posebno u posljednjih pet godina. Imaju dosta zajedničkih projekata. Mislim da je to pozitiva koja daje eho da je ovdje suživot jako poželjan i da se može dogovorom i kvalitetnim ulaganjem u obrazovanje donijeti dobrobit cijeloj zajednici.
Imate li planove kako što bolje iskoristiti turističke potencijale SBK-a?
– Turizam je jedna od grana koja je interesantna za SBK i nudi perspektivu za bolji razvoj i zapošljavanje. Ovih dana završavamo taj zakon o turizmu, gdje ćemo urediti turističke zajednice, staviti sve pod kontrolu i vrednovati ono što turizam nudi u budućnosti, a i pomoći lokalnim zajednicama koje su praktično temelj za razvoj ove grane. Kantoni i Federacija mogu dati snažan poticaj tome. Ovih dana ćemo naše ski-centre, a ima ih sedam, kroz Ministarstvo privrede poticati da se što bolje pripreme za sezonu. Osim zimskog turizma, jako značajan u SBK-u je i vjerski turizam. Vidite da je sve više posjećena i manifestacija Sv. Ive pored Ajvatovice, da su tu i ribolov i lov u velikoj ekspanziji, kao i planinarski turizam. Snažna podrška je i gradnja hotela. Novi hotel Vezir u Travniku ohrabrio je druge da krenu u izgradnju hotelskih smještaja u gradu. I sistem Bajra je krenuo sa rekonstrukcijom hotela Orijent, što daje Travniku u budućnosti šansu da se gosti mogu zadržati u gradu.
