Povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja, Sveučilište/Univerzitet „VITEZ“ u saradnji s Udruženjem građana za podršku osobama u duševnoj nevolji „Most“ organiziralo je naučno-stručnu konferenciju pod nazivom „Psihički poremećaji i tjelesne bolesti – komorbiditet i značaj centara za mentalno zdravlje u oporavku“.
Konferencija je održana 7. oktobra 2025. godine na Sveučilištu/Univerzitetu „VITEZ“ u Travniku, a realizirana je u okviru Programa „Zdrave zajednice u Bosni i Hercegovini“, kojeg finansira Vlada Švicarske, a implementiraju Federalno ministarstvo zdravstva i Ministarstvo zdravlja, u partnerstvu s Institutom za populaciju i razvoj.
Cilj konferencije bio je unapređenje kvalitete života osoba s mentalnim poteškoćama kroz smanjenje stigme i diskriminacije, jačanje uloge Centara za mentalno zdravlje te poticanje međusektorske saradnje u oblasti mentalnog zdravlja.
Učesnici su kroz izlaganja i diskusije naglasili važnost integrisanog pristupa u liječenju psihičkih i tjelesnih bolesti, potrebu za edukacijom, prevencijom i ranom intervencijom, te značaj supervizije i sistemske podrške stručnjacima u centrima za mentalno zdravlje.
Zaključeno je kako komorbiditet psihičkih i tjelesnih bolesti predstavlja značajan javnozdravstveni izazov. Uspješno liječenje zahtijeva integrisan, multidisciplinaran pristup koji povezuje medicinu, psihologiju, socijalni i javnozdravstveni sektor.
Centri za mentalno zdravlje (CMZ) imaju ključnu ulogu u oporavku i reintegraciji osoba oboljelih od psihičkih poremećaja. Potrebno je dodatno ojačati njihove kapacitete, kao i međusektorsku saradnju.
Stigma i predrasude i dalje predstavljaju značajnu prepreku u traženju stručne pomoći, posebno kod adolescenata i osoba s hroničnim bolestima.
Neophodno je raditi na smanjenju stigmatizacije, siromaštva i diskriminacije, jer one direktno utiču na mentalno zdravlje – kako korisnika usluga, tako i profesionalaca u sistemu.
Istaknuta je važnost prevencije, edukacije i rane intervencije, naročito u radu s djecom, adolescentima i starijom populacijom.
U fokusu treba biti holistički pristup zdravlju – promocija i prevencija moraju postati sastavni dio svakodnevne prakse, jer mentalno zdravlje znači opće zdravlje i dobrobit pojedinca.
Uvesti obaveznu superviziju u centrima za mentalno zdravlje kao stalnu podršku stručnjacima, s ciljem prevencije profesionalnog sagorijevanja i osiguranja kvaliteta rada.
Potrebno je uspostaviti jasna zakonska rješenja i podzakonske akte koji će definisati obavezu, način provođenja i finansiranje supervizije u okviru sistema mentalnog zdravlja.
Potrebno je razviti strateški okvir za promociju mentalnog zdravlja, koji uključuje zajedničko djelovanje zdravstvenog, obrazovnog i socijalnog sektora.
Pokrenuti javne kampanje zagovaranja s fokusom na rano prepoznavanje teškoća kod djece i adolescenata te osiguravanje uslova za njihov zdrav psihosocijalni razvoj.
Jačati kapacitete primarne zdravstvene zaštite kroz integraciju mentalnog zdravlja u redovne zdravstvene usluge i kontinuiranu edukaciju medicinskog osoblja.
Povećati edukaciju mladih o mentalnom zdravlju, emocionalnoj pismenosti i zdravim načinima suočavanja sa stresom.
Povećati zaposlenost i podršku osobama s mentalnim poteškoćama kroz programe socijalne inkluzije, rehabilitacije i zaštite radnih prava.
