Odavanjem počasti žrtvama obilježena je 26. godišnjica ubistava 116 civila u Ahmićima (općina Vitez), koja su počinili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) 16. aprila 1993. godine.

Iz Udruženja “16. april” ponovno su upozorili da tijela 29 žrtava iz Ahmića još nisu pronađena te da nisu sankcionirani svi odgovorni za taj zločin.

“Kada jer riječ o pronalasku tijela žrtava, nema nikakvog napretka posljednjih godina. Mi stalno upućujemo apele, ali nemamo nikakve informacije”, kazao je član Udruženja Hazrudin Bilić.

Napad na Ahmiće se dogodio 16. aprila 1993., a među ubijenim civilima su stariji ljudi, žene i djeca. Najmlađa žrtva je imala tri mjeseca, a najstarija 82 godine. Ukupno je pronađeno 86 tijela, a za ostalima se još uvijek traga.

Obilježavanje 26. godišnjice stradanja počelo je pohodom “Put istine i sjećanja” od Viteza do Ahmića, upriličena je komemoracija i vjerski obred na mezarju u starom Vitezu, a na spomen-obilježje u Ahmićima položeno je cvijeće i odana počast žrtvama.

Bob Stewart, pukovnik britanske vojske mirovnih snaga UN-a, kazao je da pravde nema.

Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH, je na komemoraciji obilježavanja 26. godišnjice zločina u Ahmićima naglasio da su za obnovu povjerenja nužne istina i pravda.

“Nećemo odustati sve dok i posljednji organizator i počinitelj zločina u Ahmićima ne bude priveden pred lice pravde. Za strašni zločin u Ahmićima odgovaralo je samo šest osoba, a bilo ih je mnogo više, kako na strani onih koji su zločin planirali tako i onih koji su ga izvršili. Dokle god istina i pravda o onome što se događalo u BiH, od 1992. do 1995. godine, ne budu u potpunosti izašle na vidjelo, imat ćemo problem i u komunikaciji i u obnovi povjerenja. Znam da postoje različita tumačenja o onome šta se dogodilo u BiH, ali znamo i što je istina, a to su teška agresija, masovni zločini i genocid”, rekao je Džaferović novinarima.

Ova godišnjica obilježena je interaktivnim narativom “Ahmići: 48 sati pepela i krvi” u produkciji SENSE – Centra za tranzicijsku pravdu, koji je prikazan u Osnovnoj školi u Ahmićima, a u večernjim satima bit će prikazan u Historijskom muzeju u Sarajevu.

“Ono što se dogodilo 16. aprila u Ahmićima ostat će zapisano u historiji kao jedan od najstrašnijih primjera nečovječnosti čovjeka prema čovjeku. Danas ime tog seoceta moramo dodati dugom popisu nekad nepoznatih sela i gradova koji nas podsjećaju na stravična nedjela zbog kojih zadrhtimo od užasa i srama.” (Iz sažetka presude Pretresnog vijeća u predmetu “Kupreškić i drugi”)

Za zločin u Ahmićima osuđeno je šest osoba, od čega je Haški tribunal (ICTY) izrekao pet presuda, među kojima je i kazna od 25 godina zatvora Dariju Kordiću, koji je oslobođen nakon izdržane dvije trećine kazne, dok je Sud BiH na deset godina zatvora osudio Paška Ljubičića.

Iz Inicijative mladih za ljudska prava Hrvatske povodom 26. godišnjice zločina u Ahmićima naveli su da Kordić živi u Hrvatskoj, pojavljuje se na obljetnici HVO-a koja je održana pod službenim pokroviteljstvom predsjednice države, te je prije dva tjedna održao predavanje u prostorijama Studentskog centra u Zagrebu.

“U isto vrijeme, Inicijativi mladih za ljudska prava Studentski centar nije omogućio prikazivanje filma o zločinima u srednjoj Bosni u produkciji MKSJ-a, za koja je, među ostalima, odgovoran i Kordić. Kordić je nositelj nekih od najviših odlikovanja Republike Hrvatske. Temeljem za to predviđene zakonske osnove i razloga, Inicijativa mladih za ljudska prava je početkom prošle godine podnijela poticaj nadležnom tijelu Ureda predsjednice Republike Hrvatske za oduzimanje odlikovanja Dariju Kordiću koji je jednoglasno, bez obrazloženja, odbačen”, rekli su iz Inicijative mladih za ljudska prava.

 

Iz ove Inicijative su naveli da, kako bi gradili društvo utemeljeno na poštivanju ljudskih prava te odgovorno i pravedno postupali prema žrtvama, zahtijevaju od predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da oduzme državna odlikovanja Dariju Kordiću i svim pravomoćno osuđenim ratnim zločincima.

“Dok se ratne zločince doživljava uglednim građanima, a najviši predstavnici vlasti odbijaju jasno i nedvosmisleno osuditi počinjeno, naše društvo onemogućeno je razvijati se. Ako želi biti nositeljica ostvarenja trajnog mira u regiji, Hrvatska mora snažnije utjecati na stabilizaciju odnosa s Bosnom i Hercegovinom, a na tom putu priznanje i suočavanje s vlastitom prošlošću predstavlja nužni uvjet”, navodi se u saopćenju Inicijative mladih za ljudska prava.

 

(detektor.ba)