Piše prof. Akif Smajlović
Prije osnivanja Zeničkog unverziteta dao sam sljedeću izjavu za RTVZ: “Ako Mostar ima Sveučiliste i Unverzitet zašto Zenica kao veći grad nebi imao Unverzitet”?
Nekoliko dana poslije sjedio sam na kafi sa prof dr. Mustafom Omanovićem i po običaju su na repertoaru bile teme iz ekologije.
U jednom momentu uvaženi naučnik mi bez ustezanja je rekao: “Gledao sam te na RTVZ u vezi Unverziteta i moram da iskažem svoje neslaganje sa onim što si rekao”.
Pitao sam profesora sa čim se ne slaže, a on mi je rekao da nije problem formiranje Zeničkog Unverziteta ali da će to izazvati lančanu reakciju, jer “prema Dejtonskom sporazumu visoko školstvo spada pod ingerencijom kantona, a kako ima 10 kantona toliko će biti unverziteta”.
Vrijeme kao svjedok pokaza da je profesor bio u pravu.
Niknuše mnogi unverziteti i sveučilista a neki fakulteti i u mjestima koje kao dugogodišnji planinar još nisam obišao.
Posljedica je tezgarenje profesora na više fakulteta, gubljenja kvaliteta nastave i pojave hiperprodukcije kadrova.
Nažalost dolazi i do kriminala u toj oblasti što pokazuje rezultat revizije u okviru institucija i preduzeća u Federaciji BIH i otkrivanje 74 lažne diplome.
To nije slučaj samo kod nas ima toga dosta u Hrvatskoj i Srbiji.
Navest ću samo primjer njihovih političara kroz otkrivanje plagijata magistarskog rada Đapića koji bi rado pripojio trećinu Bosne i Hercegovine Republici Hrvatskoj.
U komšijskoj Srbiji bivši gradonačelnik Siniša Mali je pod sumnjivim okolnostima došao do titule doktora nauka, ali kao kadar Vučića sada obavlja funkciju ministra finansija.
Prof. dr. Mustafa Omanović
Treba nam Zakon o visokom obrazovanju na nivou BIH i institucija koja će izdavati cetifikate (ne one lažne i pod pritiskom politike), jer nam ne služi na čast činjenica da međju 1.500 najboljih unverziteta u svijetu nama niti jednog iz naše domovine.
Prof.dr. Mustafa Osmanović, poznati je naučnik, pedagog, humanista i ekolog, rođen 1932. godine u Mostaru, preminuo je 2009. godine u Zenici.
Bio je ekspert UN-a za zaštitu okoliša, osnivač NVO Eko pokreta u BiH, dobitnik priznanja humaniste decenije 1995. godine od strane Međunarodne lige humanista i član asocijacije Bosna.
Kao jedan od rijetkih dvostrukih doktora nauka u BiH stekao je naučnu titulu emeritus.
Autor je brojnih istraživačkih i naučnih radova.
Pored 26 knjiga, velikog broja stručnih i naučnih radova, napisao je i četiri feljtona u stručnim časopisima u cilju razvoja i popularizacije nauke.
Recenzirao je 41 udžbenik, brojne priručnike i monografije autora sa prostora bivše SFRJ.