Školska 2017/2018 godina je počela. Podatak da je u srednju tehničku školu u Travniku zanimanje zavarivač upisalo tek 16 učenika, za zanimanje bravar i CNC operater uopšte nije bilo interesa kod učenika, prokomentarisala je direktorica GS-Tvornice mašina d.o.o. Travnik Snježana Köpruner.

Navedena zanimanja su deficitarna na današnjem tržištu rada. Kvalitet obrazovanja nije na zavidnom nivou. Kako i na koji način afirmisati  mlade ljude da ulažu u svoje znanje imajući u vidu da se radi o zanimanjima koja su tražena na području BiH a i šire.

GS Tvornica mašina d.o.o. Travnik je izvozno orijentisana firma kojoj su primarna djelatnost zavarene konstrukcije. Kompletan proces proizvodnje radi se na najmodernijim CNC strojevima. Izvozi se 92 posto proizvodnje i firma ima preko 300 zaposlenih.

 plavavoda.com. : Koliko je zaista važno izabrati adekvatnu srednju stručnu školu?

Snježana Köpruner: Najprije trebamo vidjeti zbog čega uopće idemo u školu, a tek onda je izabrati.Da li da dobijemo nekakvu diplomu s kojom nećemo moći naći posao, pa ćemo raditi bilo što. Zbog čega onda 4 godine truda?  Da li steći diplomu s kojom ćemo moći naći lakše posao van zemlje? Zbog čega onda država troši novac poreznih obveznika?

Da bi školovala kadar za bogate zemlje, kao sto je Njemačka.

Mislim da je za svakog mladog čovjeka važno izabrati zanimanje od kojeg će moći pristojno živjeti, svejedno na kom dijelu ove naše lijepe planete. Najtraženija zanimanja u strojogradnji danas su upravo zanimanja zavarivača, bravara i CNC programera.

Zavarivači se danas traže kao nogometaši. A plate sa iskustvom od 3 do 5 godina su neto od 3.000 do 5.000 eura za normalno radno vrijeme. Taj novac ne može zaraditi niti jedna medicinska sestra u Njemačkoj.

plavavoda.com. : Da li je malo učenika upisalo, danas, deficitarna zanimanja, u Tehničkoj školi u Travniku?

Snježana Köpruner: Premalo mladih ljudi upisuje ova zanimanja. Mladi ljudi, kao i njihovi roditelji su prilično loše informirani o mogućnostima koje im pružaju ova zanimanja, iako smo u više navrata pokušavali preko medija informirati tek završene osnovce. Mi imamo veliki pritisak na zapošljavanje, a radi se uglavnom o automehaničarima ili sličnim zanimanjima, koja nam ne trebaju i moramo ih prekvalificirati kako bi mogli raditi na nama potrebnim poslovima. To je gubitak i vremena i novaca, kako za nas tako i za te ljude.

 

plavavoda.com. Da li mislite da su mladi zainteresovani za sticanje znanja ili jednostavno se školuju da bi samo imali “papir u rukama”? Mislite li da je reforma neophodna i neminovna, jer tržište rada traži vještine i stručnost a ne spremu na papiru?

Snježana Köpruner: Reforma školstva je podhitno potrebna. Ovdje se radi najprije o reformi osnovnog obrazovanja, koje je ispod svakog nivoa. Prije zapošljavanja ili uzimanja na praksu mi testiramo sve naše potencijalne zaposlenike. Kad bih vam rekla da imate završene srednjoškolce koji neznaju 4 osnovne računske operacije, ne znaju glavni grad Hrvatske ili Njemačke, o ostalom neću niti pričati. Žao mi je tih mladih ljudi, jer to nisu zaslužili. To je velika sramota za obrazovni sistem. Kada čujem političare kako pričaju o «nacionalnoj grupi predmeta» okrene mi se u glavi. Ta djeca ne znaju zbrajati i oduzimati, ne razumiju pročitani tekst, što znači da ne znaju čitati.

Svoj narod volimo toliko koliko smo ga spremni obrazovati. Isto kao i vlastitu djecu. Nitko ne bi trebao dobiti diplomu o završenoj osnovnoj školi ukoliko ne posjeduje neka osnovna znanja. Što onda mogu profesori u srednjoj školi? Sjesti i plakati.

plavavoda.com. : Obim vaše proizvodnje je u konstantom porastu. Koliko je zaista GS-Tvornici mašina potreban navedeni kadar? Koja zanimanja su uvijek dobrodošla?

 Snježana Köpruner: Mi već sada odbijamo neke poslove jer ih nema tko napraviti, a mislim da će ubuduće situacija biti još teža, jer majstori koji vani mogu zaraditi 3 puta više, jasno da će otići u inozemstvo, a mladi, kao što vidite, nemaju interesa izučiti zanimanja koja nama trebaju. Stručna zanimanja iz strojogradnje bravara, zavarivača, CNC programera, tehnologa, konstruktora, kontrolora kvaliteta uvijek su dobro došla u našu firmu.

plavavoda.com.: U vašem pogonu redovno učenici imaju praksu. Kako i kojoj ste mjeri zadovoljni sa njihom zainteresovanošću a i količinom znanja koju usvajaju?

Snježana Köpruner: To ovisi od učenika do učenika, međutim mogu reći da je većina savjesna, spremna učiti, poštuje radnu i tehnološku disciplinu, a od naših majstora mogu puno naučiti. Svi ti mladi ljudi su dobri, samo se netko treba njima baviti, treba im pružiti šansu da nauče.

 plavavoda.com. : Da li je posao zavarivača plaćen u onolikoj mjeri koliko je tražen i kakav je njihov status po pitanju ugovora?

Snježana Köpruner: Zavarivač ne znači samo imati diplomu, koje se danas mogu kupiti, to znači znati zavarivati, a za to je potrebno nakon školovanja bar godinu do dvije vrijednog i marljivog rada. Takvi su izuzetno traženi i cijenjeni i kod nas i vani. Oni jako brzo dobiju dobru satnicu i dobre ugovore.

 

plavavoda.com.: Šta bi ste poručili mladima koji su školuju a i onima koji su završili neku stručnu školu?

 Snježana Köpruner: Poručila bih im da nauče voljeti ono od čega mogu živjeti, svejedno koje je to zanimanje. Na poslu će provoditi pola budnog života i tu činjenicu ne smiju zanemariti.

plavavoda.com.: Vi kao poslodavac uključujete se u kreiranje i provođenje praktične nastave po modelu koji je sličan „dualnom modelu“ obrazovanja koji funkcioniše u Njemačkoj. Da li ste zadovoljni učinjenim? Kakvi su izgledi da takav sistem zaživi i u drugim granama privrede?

Snježana Köpruner: Dualni sistem znači da učenici provode više vremena na praksi nego u školi. Tako ih možete bolje integrirati u proizvodni proces. To je bolje za privredu, a i za učenike. Dobre čeka siguran posao. Ovaj sistem smo imali u bivšoj nam državi u tzv. školama učenika u privredi, koje su nam dale mnoge generacije izvrsnih majstora.

Trebamo se samo podsjetiti kako je to onda bilo, a njemački dualni sistem obrazovanja je upravo takav. Mi ćemo sa naše strane napraviti sve da ovo u BiH profunkcionira, mislim na poslodavce, jer o tome ovisi naš opstanak. Samo što sa osnovnim obrazovanjem? Trebamo li mlade ljude od 18 godina u našim firmama učiti i tablicu množenja, pravopis?

To je posao politike, onih «koji vole svoj narod» i bore se za «nacionalnu grupu predmeta», a nije im važno što djeca ne znaju kako se piše Bosna i Hercegovina.

 

plavavoda.com.:  Kompanije mogu aktivnije da se uključe u kreiranje kadrova koji su im potrebni, umjesto da se isključivo oslanjaju na ponudu sa tržišta rada. Kako i na koji način ih afirmisati?

Snježana Köpruner: To je ovisno od branše do branše. Mi ćemo i dalje testirati ljude koje zapošljavamo i pokušati ih uklopiti u naš vrijednosni sistem. Ukoliko nam to uspije ostati će raditi kod nas, a ukoliko ne, morati ćemo tražti nove. Trebati ćemo ubuduće više raditi i sa osnovnim školama, kako bi što bolje upoznali mlade ljude sa šansama na tržištu rada.

plavavoda.com.: Vaša poruka mladima koji će dogodine birati svoje zanimanje?

Snježana Köpruner: Moja poruka je da najprije dobro prouče s kojim zanimanjem mogu naći posao i da ga odaberu prema vlastitom afinitetu.  Zanimanja koja nama trebaju su više za muškarce, međutim u svijetu ima i puno žena npr.  zavarivačica. Npr.zavarivanje aluminija je kao kackanje, trebate imati mirnu ruku i dosta strpljenja. Svaku mladu ženu koja se javi nama da izući ovo zanimanje rado ćemo primiti na obuku.

 

plavavoda.com. Hvala na razgovoru.