Sud Bosne i Hercegovine prvostepeno je osudio Božu Mihajlovića, državnog tužioca, po deset tačaka optužnice na pet godina zatvora za nesavjestan rad u službi jer je propustio vršiti nadzor nad radom i postupanjem svoje daktilografkinje.

 

 

Sud je zaključio da je Mihajlović nesavjesnim radom omogućio da bude otuđen privremeno oduzeti novac u više predmeta. Optuženi je dužan nadoknaditi štetu koja je nastupila po BiH u iznosu većem od 225.000 maraka kao i troškove sudskog postupka o čijoj će se visini odlučiti kasnije.

-Mihajlović je bio svjestan da usljed propuštanja nadzora nad radom i postupanja može biti otuđen privremeno oduzeti novac iz više predmeta Tužilaštva Bosne i Hercegovine, koji je i otuđen, kazala je sutkinja Amela Huskić.

Kako se navodi u presudi, otuđenja novca dogodila su se u periodu od 2006. do 2015. godine. Mihajlović je od 2010. bio rukovodilac Posebnog odjeljenja za organizovani kriminal i korupciju i, kako stoji u presudi, bio je dužan da vrši nadzor nad radom daktilografkinje koja mu je dodijeljena.

Sud je zaključio da je daktilografkinja bez znanja tužioca Mihajlovića u većem broju slučajeva sačinjavala dopise kojima je od Suda ili službe zadužene za čuvanje predmeta u Tužilaštvu dolazila do privremeno oduzetih stvari, među kojima je bio i novac.

Ove naredbe na daktilografkinjinu molbu potpisivali su drugi tužioci u ime Mihajlovića.

Sudija je za svaku pojedinačnu tačku navodila iznose novca koji je “otuđen”.

-Za utvrđivanje krivnje optuženog nije od značaja ko je otuđio novac, već da je omogućio da bude otuđen, navela je Huskić u obrazloženju.

U nekim slučajevima Mihajlović je potpisao naredbe i, kako se navodi u presudi, nije vršio nadzor nad daljim postupcima.

Prvostepeni sud je utvrdio da je u nekim slučajevima Mihajlović nesavjesno postupao, jer je obustavljao istrage, a o tome nije obavještavao osumnjičene niti rješavao pitanje privremeno oduzetih predmeta.

Sudija Huskić, koja je postupala kao pojedinac, kazala je da je krivica Mihajlovića dokazana van razumne sumnje i da je kazna srazmjerna težini počinjenog djela.

Kako je dodala, u obzir su uzeti stepen krivične odgovornosti, ličnost optuženog, iznos otuđenog novca, te druge okolnosti.

Sud je usvojio zahtjev “oštećene države BiH” i obavezao Mihajlovića da nadoknadi štetu.

Mihajlović je optužen za produženo krivično djelo za koje je predviđena kazna od jedne do deset godina zatvora.

Predmet u kojem je osumnjičena daktilografkinja prebačen je u Kantonalno tužilaštvo Sarajevo. Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe.

Optužnica protiv Mihajlovića je potvrđena 2. jula 2018. godine, a četiri mjeseca kasnije on je odbio da se izjasni o krivici, nakon čega je Sud konstatovao da krivnju negira. Mihajlović je ranije podnio ostavku na mjesto šefa Odjela za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tužilaštva BiH.

Nakon dokaznog postupka, Tužilaštvo je zatražilo da Mihajlović bude proglašen krivim za nesavjestan rad u službi, dok je Odbrana zatražila oslobađanje ili odbijanje optužnice.

Optužba je saslušala više od 40 svjedoka, među kojima su tužioci Oleg Čavka, Dubravko Čampara te Dijana Kajmaković i Mirza Hukeljić, kao i vještaka ekonomske struke.

Prvobitno su završne riječi trebale biti u martu, ali zbog pandemije koronavirusa su se održale krajem maja ove godine. Suđenje je počelo 11. septembra 2018. godine.

 

(BIRN)